Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Boomeri vs. zoomeri – malo međusobnog razumijevanja ne bi škodilo

  Miodrag Šajatović/Lider           06.01.2024.         1481 pogleda
Miodrag Šajatović: Boomeri vs. zoomeri – malo međusobnog razumijevanja ne bi škodilo

U prosinačkom Liderovu specijalu ‘Poslovna 2024.‘ zapaženu izjavu dao je Zvonko Popović, osnivač i vlasnik slavonske prehrambene tvrtke Kanaan: ‘Dosad nisam zapošljavao strance i nastojao sam pronaći lokalnu radnu snagu, ali trendovi koje vidim nimalo mi se ne sviđaju. Mladi ljudi prilično su nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže naći kvalitetne radnike, zato sada imamo opciju: ili zapošljavati strance ili kupiti robote.‘

Popović (1961.) pripada generaciji baby boomera, a ‘nezainteresirani mladi ljudi‘, u širem smislu, pripadnici su generacije Z. To je samo jedan od primjera starijih poduzetnika i menadžera (boomera) razočaranih mlađim generacijama potencijalnih zaposlenika (zoomera). Dio poduzetnika već je prije godinu-dvije odlučio da neće zapošljavati zahtjevne i, prema njihovu mišljenju, nepouzdane zoomere. Koliko nesporazumi idu daleko, na jednoj od Liderovih konferencija ‘Lider invest‘ objasnio je jedan poduzetnik: Dođu k nama, potrudimo se nekoliko mjeseci naučiti ih poslu, a onda većina jednostavno ode. Da bar odu konkurenciji, bilo bi mi manje žao. Ali oni odu kući i ne žele nigdje raditi - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije, tjednika Lider.

Grijesi boomera

Odmah na početku – ograda. Ne smije se generalizirati cijele zoomerske generacije. Ali pretpostavimo da je ovdje riječ o prevladavajućem negativnom imidžu.

Kolumnist, bez obzira na to što pripada generaciji boomera, morao bi pokušati biti objektivan. Pa bi kao odvjetnik starijih, dakle boomera, postavio mladima pitanje: Tko vam je to omogućio svijet u kojemu možete tako lako davati otkaze i prelaziti s jednoga radnog mjesta na drugo? A kao odvjetnik mlađe ekipe boomerima bi postavio pitanje: Da je vaša generacija u mladim godinama u svijet rada ulazila u okolnostima koje danas dočekuju zoomere, bi li se ponašala baš ovako kao mladi koji vas nerviraju?

Krenimo od pokušaja odgovora na pitanje tko je i kako omogućio današnjim generacijama koje su tek kročile u treće desetljeće života da budu gospodari tržišta rada. Odgovor je jednostavan: boomeri. Generacija današnjih 50-godišnjaka i 60-godišnjaka postavila je današnji okvir. Stvorila je savršenu oluju. S jedne strane, s boomerima je počeo pad nataliteta pa danas na Zapadu postoji velik deficit mlade, kako se to kaže, radne snage. Velika potrošnja, mala ponuda.

Dalje, posljednjih petnaest godina središnji bankari, premijeri, ekonomisti… sve redom boomeri, udružili su snage ne bi li ukinuli recesije. Nakon sloma 2009. upravo su lideri boomeri natiskali enormne količine dolara, eura i drugih valuta umjetno pumpajući rast. Balon još nije puknuo, konjunktura se umjetno diže, tvrtke rastu, stečajeva nema, traži se mnogo novih radnika. Slab natalitet i jak rast BDP-a stavili su mlade zoomere u još monopolističkiju poziciju.

Kad se tomu pridoda i digitalna revolucija, čije su ubrzanje osmislili opet boomeri, koja je mnogima omogućila rad od kuće, zoomerima se dodatno posrećilo. Mogu izvoljevati do mile volje.

Ljudi jednaki, okolnosti različite

Odgovor na pitanje boomerima bi li se u uvjetima kakve danas imaju zoomeri drukčije ponašali zapravo je vrlo jednostavan. U jednakim okolnostima većina bi se ponašala baš kako se ponašaju današnji mladi kandidati za tržište rada. Nije stvar u biologiji ove ili one generacije, nego u okolnostima. Generacije su zapravo jednake, mijenjaju se okolnosti. Nije isto kad je stopa nezaposlenosti sedamnaest posto i kad padne ispod sedam posto.

Kad je nezaposlenost visoka, jednom osvojeno radno mjesto odgovorno se čuva. Kad stopa nezaposlenosti padne na povijesno niske razine i kad su otvorene granice prema svim zemljama Europske unije, nije čudno što u anketama 68 posto upitanih najavljuje da će promijeniti radnu sredinu. Kad uza sve to rente koje majke i očevi, djedovi/bake ostvaruju na nekretninama omogućuju dijelu mladih da žive od džeparca u roditeljskim domovima, nije čudno što biznis izlaz vidi u dovođenju stranih radnika ili robota.

Naravno, nije sve tako crno-bijelo. Neke se stvari u četrdeset godina nisu promijenile. Mlade su obitelji 80-ih godina prošlog stoljeća, ako su htjele kupiti mali stan, imale mjesečnu ratu koja je odnijela obje plaće. Moralo se dodatno raditi za hranu i režije. Sada se, četiri desetljeća poslije, događa slično. Mnogi mladi reći će da ih ne zanima vlasništvo nad stanom, ali čini se da je riječ tek o slatkom limunu.

Ako se u nekom trenutku ipak pojavi zatomljivana recesija, mnogi iz zoomerskih generacija mogli bi se naći sasvim nepripremljeni za zimsku fazu ekonomskog ciklusa. Ako to i izbjegnu, kad zakorače u četrdesete, mnogi će postati poslodavci. Pa će čupati kosu od zahtjeva današnjih klinaca iz generacije alfa.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije