Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Aktualnosti

Milanović vs Bonožić, tko je u pravu?

  Prof. Boris Ćaleta-Car, mag. ing. el., brigadir HV u miru/Foto Goran Gazdek           01.11.2021.         1419 pogleda
Milanović vs Bonožić, tko je u pravu?

Tijekom Domovinskog rata 1991. – 1995.  započeta je, a nakon rata nastavljena reforma nad vojnim snagama Repiblike Hrvatske, te kroz ovaj dugotrajni proces vojne snage dobile  jasno, i ograničeno mjesto u demokratskoj državi i društvu. Taj proces definirao je važnu ulogu i jasno precizirao mjesto i ulogu vojnih snaga RH kad je u pitanju osiguranje zemlje/države i NATO-a od opasnosti i prijetnji izvana, i sudjelovanje u mirovnim operacijama.

Za provedbu ove reforme bilo je potrebito odlučnosti, snage i volje državnog vodstva, i s pravom se išlo korak po korak, postupno za što je bilo potrebito vrijeme. Stoga je trajala dugo, ali je uspješno provedena, pri čemu je jako važno naglasiti da je trebalo postići promjene i izgraditi odlučnost kod vojnog vodstva da se ista koncepcija provede u svakodnevnoj službi Oružanih snaga RH. Ono što je sigurno, ovoj reformi dao je svoj značajan doprinos razvoj demokracije u zemlji, ekonomski napredak i blagostanje zemlje i razvoj socijalne pravde u zemlji.

DEMOKRATSKA KONTROLA

Jedan od jasnih i najvažnijih ciljeva ove reforme bio je stvaranje vojske koja će biti sastavni dio civilne demokracije / za RH parlamentarne demokracije (odnosno sustav vlasti parlamentarizma u kojem Sabor ili Parlament čiji članovi su prethodno slobodno izabrali građani države / birači, donosi odluke o glavnim političkim pitanjima ), i koja je utemeljena na zakonodavnom okviru / vladavini prava, slobodi i ljudskom dostojanstvu – odnosno vrijednostima koje proklamira Ustav RH.

Što to znači – da kao i svi drugi segmenti/dijelovi državne izvršne vlasti, vojne snage podliježu vodstvu i demokratskoj kontroli, sa čime vojne snage nisu niti ponižene niti povlaštene, nego im je jasno definirano mjesto i uloga u demokratskom društvu i ukomponirani su u cjelokupnu državnu moć. Bez obzira što vojne snage/vojna organizacija i demokratski sustav/društvo/organizacije imaju različite strukturne modele upravljanja – s jedne strane imamo vojnu hijerarhiju (naredba, zapovijed, poslušnost, izvršenje, izvješće) na kojoj počiva pouzdanost i funkcioniranje vojske, i s druge strane imamo oblik upravljanja (oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore, odnosno samo tada kada su ti uvjeti ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska, a to vrijedi i za razne sustave upravljanja u toj vlasti) koji je demokratski.

Kod ova dva modela upravljanja jasno razlikujemo sukobljene principe, kod vojnih snaga volja se stvara odozgo prema dolje pri čemu je njezin najvažniji element naredba/zapovijed, dok se kod demokratskih civilnih društava volja se stvara odozdo prema gore, a njezin najvažniji element su izbori. Ono što se iz ovog može zaključiti, i zaključak je točan – ne postoji „demokratska vojska“.

Jasno nam se nameće odgovor, da bismo demokratizirali vojsku moramo ova dva sukobljena principa upravljanja uravnotežiti, odnosno moramo ih dovesti u stanje „supostojanja“, za što demokratske države i RH razvijaju sredstva i načine koji dovode u ravnotežu napetosti između demokratskog oblika društva i vojne hijerarhije Koja je namjera ovog uravnoteženja – dobiti vojsku koja dobro funkcionira i profesionalno izvršava svoje zadaće i pritom ne ugroziti civilno demokratsko društvo, ali i obrnuto, odnosno sačuvati pluralistički demokratski oblik društva, a pritom ne poništiti funkcionalnost vojnih snaga. Ovdje je još važno jasno kazati: vojne snage stoje iza demokratskog poretka i njezinog političkog sustava pri čemu važi primat demokratski legitimirane politike.

Ono što stoji u Kodeksu ponašanja OSCE (RH punopravna članica od 24. ožujka 1992.), citiram: „one (članice) će unaprjeđivati integraciju svojih vojnih snaga u civilno društvo kao bitan izraz demokracije“, to ne znači usporednost demokracije i vojne hijerarhije, već to znači uključivanje vojnih snaga u demokratsko društvo. Ono što dalje pravila Kodeksa reguliraju (možemo kazati da su to načela) odnosi se na: ograničenje vojnih snaga na zadaću, opseg i opremu; njihovo povezivanje s ljudskim pravima, međunarodnim pravom i unutrašnjom državopravnošću; demokratski nadzor vojske i ograničenje obavljanja zadaća unutar države. NATO, EU i ZEU pored drugih zadaća i obveza kod prijema u svoje članstvo traže obvezu ispunjenja ovih naprijed narećenih načela.

Republika Hrvatska parlamentarna je demokracija u kojoj je državni predsjednik, po Ustavu, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Po Ustavu, Vlada obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. Po Ustavu, MORH je dio državne izvršne vlasti, odnosno Vlade,  MORH je podčinjen političkom vodstvu, tj. vodstvu Ministra obrane kao člana Vlade. MORH podliježe demokratskom nadzoru, prije svega putem Parlamenta / Sabora.

CIVILNO-VOJNI ODNOS

Dakle možemo zaključiti: U ovom  slučaju: kod Oružanih snaga (po Ustavu)  predsjednik je u sustavu vojne hijerarhije, dok ministar obrane predstavlja demokratski sustav upravljanja. Ako se Predsjednik  ili Vlada,  a time i ministar obrane mijenja na temelju rezultata demokratskih slobodnih izbora vojska to mora prihvatiti i podržati, i u tom smislu promatramo političku neutralnost i neovisnost vojske.

Možemo reči da se Oružane snage RH sastoje od Hrvatske vojske (vojnih snaga) i civilne uprave obrane koja je odgovorna za pravne djelatnosti, upravljanje i rukovođenje, logistiku i ekonomiju, naoružanje i opremu i nabavku istih, za socijalno osiguranje i socijalna pitanja vojnih osoba i druga pitanja iz domene vladinog resora. HV i civilna uprava obrane moraju blisko surađivati, a svako njihovo razdvajanje i sukobljavanje direktan je utjecaj na vojne sposobnosti vojnu moć države.

Demokratski nadzor nad Oružanim snagama ostvaruje se prvenstveno putem Parlamenta/Sabora, i kroz odobravanje ili ne odobravanje proračuna,

Odbor za obranu je tijelo Parlamenta / Sabora sa posebnim pravima i obvezama koji nadzire vojno i političko vodstvo OS RH.

Glavni inspektor obrane također provodi inspekcijske nadzore nad vojnim vodstvom OSRH i unutar civilne uprave obrane po nalogu Ministra obrane.

Neovisno pravosuđe civilno i vojno nadzire zakonitost unutar vojnih snaga; integracijom vojnih snaga u civilno društvo samo društvo kao cjelina i njegove elite nadzire vojne snage. Zatim su tu mediji, nevladine organizacije, političke stranke i sindikati, crkve i vjerske ustanove, ekonomska i gospodarska udruženja u drugi.

I na kraju roditelji vojnika koji su na dragovoljnom odsluženju vojnog roka, i članovi obitelji djelatnih vojnih osoba.

Težište demokratske kontrole trebala bi biti na: civilno-vojnim odnosima; poštivanje državnopravnih odredbi i veza; socijalna sigurnost; vođenje i zapovijedanje vojnim snagama; obuka i odgoj vojnih snaga; planiranje obrane i proračuna obrane; spremnost i gotovost snaga za operacije.

Tako što su Oružane snage integrirane u političku strukturu RH, civilnu strukturu hrvatskog društva i vojnu strukturu NATO, na takav način sprječava se zlouporaba vojnih snaga od strane politike i općenito zlouporaba vojne sile.

Jedan od najbitnijih elemenata odnosa vojne sile u demokratskom društvu je civilno-vojni odnos u političkom sustavu koji se ogleda kroz transparentnost vojnih planova, ponašanja te vojnog odnosa i odgovornosti vojnih snaga prema političkom vodstvu, a samim tim i prema Parlamentu / Saboru.

Po Ustavu vojne snage smiju se financirati samo i isključivo iz proračuna obrane / proračuna MORH-a i to samo onda kad je pokriveno sredstvima proračuna, što znači da se prema tome za ispunjenje moraju slagati zadaće i sredstva vojnih snaga. Proračun je javan i svima dostupan. U planiranju proračuna sudjeluju svi pripadnici vojnih snaga svaki su svom djelokrugu odgovornosti, pretvara se u prijedlog proračuna i podnosi se ministru obrane. Ministar obrane ga prihvaća ili ne (ako ne vraća se na doradu) u obliku prijedloga, koji ga predaje ministru financija koji ulazi u opći proračunski plan Vlade, koji se opet raspravlja na sjednici Vlade, i tako raspravljen (povećan, smanjen, nedirnut) ide pred parlament, na prvo, i drugo čitanje pri čemu je opet predmet rasprave, i na kraju treće čitanje gdje je opet predmet rasprave i glasanja za prihvaćanje ili ne. Kad je prihvaćen, i nakon uplate sredstava, nadziru se troškovi i trošenje i po potrebi ispravlja. Po proteku godine započinje novi ciklus linijom političkog i financijskog planiranja.

ZAKLJUČITE SAMI

Ovaj proces planiranja je vrlo bitan element transparentnosti prema javnosti, prema političkom vodstvu i prema parlamentu / Saboru. Ovaj način nudi najbolji način nadzora vojnih snaga od strane Parlamenta / Sabora i javnosti, te osigurava uvid svakom poreznom obvezniku da li se prema njegovom novcu odnosi odgovorno.

Sve ovo naprijed napisao sam da biste mogli shvatiti i pratiti cijelu situaciju vezano za incident od 29.listopada ove godine na prisezi vojnika u Požegi, kad je ministru obrane g. Mariju Banožiću zabranjeno održati govor, što je predsjednik RH g. Zoran Milanović osobno naredio načelniku Glavnog stožera oružanih snaga,  admiralu Robertu Hranju da mu se zabrani govoriti, na način da ga se ne uvrsti u protokol).


Dakle, po Ustavu, predsjednik je u sustavu vojne hijerarhije odnosno predsjednik g. Milanović ima pravo izdavati zapovijedi, po Zakonu o obrani. Načelon Glavnog stožera Oružanih snaga,  admiral Hranj je također u sustavu vojne hijerarhije, dok ministar obrane RH predstavlja demokratski sustav upravljanja oružanim snagama, odnosno ministar obrane g. Banožić predstavlja demokratski sustav RH i demokratski nadzor nad vojnim snagama.

Dalje zaključite sami.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti