Saborski zastupnik Mate Vukušić nedavno je boravio u Narodnoj Republici Kini kao član hrvatskog izaslanstva koje je, na poziv kineskih institucija, sudjelovalo u programu upoznavanja s modelima digitalnog upravljanja, urbanog razvoja, zelene tranzicije i gospodarskog planiranja. Tijekom osamnaestodnevnog boravka posjetio je Šangaj i Yixing, sudjelovao na stručnim predavanjima i sastancima s predstavnicima lokalnih vlasti, obrazovnih institucija i gospodarstva. U razgovoru govori o dojmovima iz zemlje koja danas predstavlja jednu od ključnih svjetskih gospodarskih sila, mogućnostima suradnje Hrvatske i Kine te iskustvima koja smatra vrijednima za hrvatske gradove i općine.
Što je bio glavni cilj vašeg boravka u Kini i jeste li ga ostvarili?
- Put je organiziran u režiji Vlade, Ministarstva trgovine i Komunističke partije Narodne Republike Kine. Većina nas, ukupno 19 sudionika, bili smo predstavnici općina, gradova i drugih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Osobno sam tamo bio na poziv Veleposlanstva NR Kine u Hrvatskoj. Cilj posjeta bio je upoznavanje s praksama digitalnog upravljanja, zelenom tranzicijom i kineskim razvojnim modelom usmjerenim prema postizanju ugljične neutralnosti. Imali smo priliku vidjeti primjere izgradnje globalnog gradskog brenda, visokokvalitetnog gospodarskog razvoja, međunarodne industrijske suradnje, urbanističkog planiranja, pametnih gradova i usluga za građane. Upoznali smo se i s konceptima urbane regeneracije, regionalne integracije, održivog razvoja te planiranja prometne infrastrukture i industrijskih zona.
S kim ste se tijekom posjeta sastali i koji su razgovori bili najvažniji?
- Razgovori su bili isključivo radni. Tamo nema sastanaka radi sastanaka niti stvaranja dojma za javnost. Sve ima svrhu i konkretan sadržaj. Posjetili smo grad od 1,1 milijun stanovnika gdje nas je primio dogradonačelnik, a potom smo razmjenjivali iskustva s pročelnicima zaduženima za poljoprivredu, obrazovanje, urbanizam, kulturu i financije. Prvog dana boravili smo na Shanghai Business School, gdje smo razgovarali s dekanom i profesorima. Tijekom cijelog boravka svakodnevno smo po šest sati sudjelovali na interaktivnim predavanjima o digitalnom upravljanju, zelenim politikama, urbanističkom planiranju, realizaciji projekata i drugim temama. Toliko je materijala da namjeravam napisati više tekstova o ovom iskustvu.
Jeste li otvorili mogućnost konkretne gospodarske, kulturne ili političke suradnje koja bi mogla koristiti županiji ili Hrvatskoj?
- Suradnja pojedinih hrvatskih općina i gradova s kineskim gospodarstvom nije jednostavna zbog velike razlike u veličini i kapacitetima. Međutim, suradnja na razini županija ili regija svakako je moguća ako postoji dobra priprema. Posjetili smo tvornicu komponenti za hidroizolaciju koje bi mogle biti zanimljive hrvatskom građevinskom sektoru, primjerice u projektima poput planiranog kompleksa bazena u Virovitici.
Koji vas je aspekt kineskog gospodarskog razvoja najviše impresionirao?
- Najveći dojam ostavio je Šangaj. To je grad od 25 milijuna stanovnika koji se uopće ne uklapa u stereotipe o Kini. Riječ je o iznimno organiziranom, modernom i moćnom gradu u kojem se susreću tradicionalni kvartovi i impresivni neboderi poput Shanghai Towera, treće najviše zgrade na svijetu. Grad obiluje zelenilom, a zahvaljujući planskom očuvanju urbanih zelenih površina ni temperature od 30 i više stupnjeva ne stvaraju osjećaj vrućine kakav bismo očekivali.
Postoji li nešto iz kineskog modela razvoja što bi se moglo primijeniti u Hrvatskoj?
- Naravno da postoji. Međutim, preduvjet je promjena načina upravljanja, radne kulture i odnosa prema vremenu i javnom interesu. U Kini se projekti provode nevjerojatno brzo. Nakon što se ideja prihvati, imovinsko-pravni odnosi, dozvole i ostale procedure rješavaju se u vrlo kratkom roku. Predstavili su nam projekt za koji smo procijenili da je trajao pet do osam godina. Njihov odgovor bio je šest mjeseci.
Kako vidite buduće odnose Hrvatske i Kine?
- Kina je danas jedna od vodećih svjetskih sila. Odnosi Hrvatske i Kine mogu biti vrlo korisni za obje strane, pitanje je samo koliko smo spremni iskoristiti te mogućnosti. Prije nekoliko desetljeća Kinezi su dolazili u Europu učiti i promatrati. Danas mi odlazimo tamo i učimo od njih.
Europska unija posljednjih godina zauzima oprezniji stav prema Kini. Kako uskladiti gospodarsku suradnju s europskim politikama?
- Smatram da Europska unija nema jasno definiran i dosljedan stav prema Kini. Često se europska politika prilagođava stavovima drugih globalnih aktera. Hrvatska je posljednjih godina uskladila velik broj zakona s europskim direktivama, ali pritom mora voditi računa o vlastitim interesima. Ne vidim razlog da se članicama Unije ograničava svaka suradnja s Kinom.
Je li tijekom posjeta bilo razgovora o ulaganjima u prometnu, energetsku ili digitalnu infrastrukturu?
- Nismo bili na razini na kojoj bi se dogovarali konkretni investicijski projekti. Međutim, svi sudionici imaju priliku prenijeti stečena iskustva svojim sredinama i institucijama te ih pokušati primijeniti u praksi.
Što ste tijekom boravka naučili o kineskom društvu što se u Europi često pogrešno razumije?
- Prije svega, Kina nije zemlja jeftine i nekvalitetne robe. Ondje se proizvode vrhunski proizvodi visoke kvalitete, ali i dalje po konkurentnim cijenama. Riječ je o zemlji velikih različitosti, ali ono što najviše impresionira jest činjenica da sustav funkcionira.
Koji ćete trenutak najviše pamtiti s ovog putovanja?
- Teško je izdvojiti samo jedan. Pogled sa 128. kata Shanghai Towera nešto je što se ne zaboravlja. Jednako tako i savršeno funkcioniranje metroa. Posebno me fascinirao obilazak četvrti u kojoj se čitave stambene zgrade privremeno podižu i pomiču kako bi se ispod njih uredila infrastruktura, nakon čega se vraćaju na prvotno mjesto.
Tko je financirao put i koliki su bili troškovi?
- Kompletan trošak osamnaestodnevnog programa za svih 19 sudionika snosilo je Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine. Koliki je bio ukupan iznos, ne znam.
Trebaju li političari biti oprezni prema kineskom utjecaju ili Hrvatska propušta prilike zbog pretjeranog opreza?
- Ne vidim poseban razlog za dodatni oprez. Hrvatska je u posljednjih 35 godina propustila brojne razvojne prilike, a posljedice se vide i u demografskim trendovima.
Koji je najkonkretniji rezultat putovanja koji već danas možete izdvojiti?
- To su prije svega modeli digitalnog upravljanja gradovima, stambena gradnja, urbano planiranje i zelene tranzicije. Sve su to iskustva koja se mogu prilagoditi i hrvatskim uvjetima.
Jeste li nakon dva tjedna u Kini promijenili mišljenje o toj zemlji?
- I prije puta bilo mi je jasno da je Kina iznimno razvijena zemlja, ali ono što sam vidio u Šangaju i Yixingu nadmašilo je sva očekivanja. Šangaj s 25 milijuna stanovnika raspolaže proračunom od oko 1.500 milijardi eura te golema sredstva ulaže u obrazovanje, infrastrukturu, znanost i tehnologiju. S jedne strane riječ je o snažnom kapitalističkom gospodarstvu, a s druge o sustavu u kojem država i Komunistička partija imaju vrlo važnu ulogu u planiranju razvoja.
Da morate u jednoj rečenici objasniti građanima zašto je ovaj put bio važan, što biste im rekli?
- Dobro je otići i u susjedno selo jer ćete vidjeti nešto novo. Odlazak u Kinu bio je neprocjenjivo iskustvo, a najveća bi šteta bila kada ništa od onoga što smo vidjeli i naučili ne bismo pokušali primijeniti u Hrvatskoj.
