U Europskom parlamentu u Strasbourgu otvorena je izložba „Antifašizam danas: Od otpora do prava“, autorice povjesničarke Nataše Mataušić, koja kroz dvadesetak panela prikazuje ključne događaje, ljude i vrijednosti antifašističke borbe na području Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata. Postav donosi priču o partizanskom pokretu, ulozi žena, nacionalnih manjina, svećenika, građanskom otporu i savezničkoj potpori, ističući širinu i društveni značaj pokreta koji se suprotstavio fašizmu. O izložbi, njezinim porukama i važnosti očuvanja antifašističkog nasljeđa u današnjoj Europi za tjednik Novosti s organizatorom Marko Vešligajem razgovarala je Mirna Jasić Gašić.
U Europskom parlamentu u Strasbourgu 16. lipnja otvarate izložbu “Antifašizam danas: Od otpora do prava”, autorice povjesničarke Nataše Mataušić. Što će publika moći vidjeti?
- Na izložbi će biti predstavljeno dvadesetak panela s fotografijama i tekstovima na kojima ćemo prikazati važne događaje vezane uz razdoblje od 1941. do 1945. godine, od formiranja NDH, prvih akcija partizanskih odreda, istaknutih ličnosti, do uloge vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita. Bit će prikazana i sva područja koja su bila žarišta otpora, ilegalci po gradovima, a postoji i dio posvećen otoku Visu, kao mjestu odakle su polijetali saveznički avioni, ali i zbjegovi u El Shatt.
Izložba govori i o ženama, koje su prvi put u povijesti masovno sudjelovale u pokretu otpora, zatim o nacionalnim manjinama, osobito o Srbima bez kojih bi ta borba bila nezamisliva, ali i svim drugim – Romima i Židovima, koji su unutar Narodnooslobodilačke vojske imali svoje čete i bataljone. Sve je to dokaz koliko je taj pokret bio općenarodni.
Na izložbi ćemo prikazati i dio koji je manje poznat, da su u antifašističkoj borbi sudjelovali i brojni svećenici, koji su zbog suprotstavljanja fašizmu bili ubijeni. Izložba uključuje i dokaze o građanskom otporu, o ljudima koji nisu bili u partizanima, ali su pomagali spašavajući židovsku i srpsku djecu ili skrivali ilegalce. Bit će prikazani i predstavnici saveznika koji su slali svoje misije na područje Hrvatske i dali legitimitet antifašističkoj borbi.
Naravno, izložba ne može prikazati cjelokupnu povijest Narodnooslobodilačke borbe, koja se vodila diljem okupirane Jugoslavije, ali može pokazati njezinu širinu, raznolikost i duboku ukorijenjenost među ljudima koji su se odlučili suprotstaviti zlu. Izložba će biti postavljena za vrijeme plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu, ali voljeli bismo, i nadam se da će tako i biti, da se izložba prikaže i u Hrvatskoj.
Nakon izložbe organizirate i okrugli stol o važnosti povijesnih pokreta otpora i njihovu doprinosu oblikovanju suvremenih politika Europske unije. Koliko je jugoslavenski partizanski pokret značio za tadašnju Europu, a koliko je važan za današnju Uniju?
Partizanski pokret je najmasovniji antifašistički pokret u Drugom svjetskom ratu, a antifašizam je u temeljima Europske unije. EU je nastao kao odgovor na strahote Drugog svjetskog rata i kao obećanje mira. U Europskom parlamentu postoje zgrade i dvorane koje se zovu po slavnim antifašističkim vođama, po Winstonu Churchillu, prvom velikom svjetskom državniku koji je prepoznao snagu hrvatskog partizanskog pokreta i poslao svog sina da se u to uvjeri. Churchill je bio konzervativac, ali je razumio da u borbi protiv fašizma nije bilo mjesta ideološkim podjelama, nego je jedina podjela bila između slobode i tiranije.
Zatim Altiero Spinelli, čovjek po kojem je nazvana zgrada u kojoj je i lokacija izložbe. Spinelli nije bio samo jedan od očeva europske integracije. Bio je politički zatvorenik musolinijevog fašističkog režima, godinama je robijao u talijanskim zatvorima jer se usudio suprotstaviti fašizmu. Upravo je tijekom zatočeništva razvijao ideju Europe utemeljene na slobodi, demokraciji i suradnji među narodima. Postoji i dvorana posvećena Manolisu Glezosu, istaknutom grčkom antifašističkom borcu, političaru i bivšem eurozastupniku, koji se proslavio kada je s prijateljem Apostolosom Santasom skinuo nacističku zastavu s atenske Akropole u svibnju 1941. godine.
Takvi su ljudi u temeljima Europske unije i nitko ne može negirati antifašizam kao najvažniju europsku vrijednost. Mi zato trebamo biti ponosni na hrvatsko antifašističko nasljeđe i partizansku borbu, zbog koje smo Drugi svjetski rat završili na strani saveznika, odnosno pobjednika. Europa je i danas pred velikim izazovima, i baš zato moral pripadnika pokreta otpora i spremnost da podnesu žrtvu i pruže otpor dehumanizaciji i retrogradnim idejama, mora nam i sada biti uzor. Zato i ova izložba ne govori samo o povijesti, nego o vrijednostima koje su oblikovale Europu kakvu poznajemo.
Povod događanjima koja organizirate je Dan antifašističke borbe. Zašto je njegovo obilježavanje danas važno, osobito s obzirom na sve prisutnije veličanje fašizma i fašističkih ideja u svijetu i u Hrvatskoj?
Dan antifašističke borbe jedan je od četiri hrvatska državna praznika! I Franji Tuđmanu je bilo važno da se obilježi taj dan. No danas je, čini se, još važnije govoriti o antifašizmu, još je važnije učiti mlade o tome, učiti ih da je potrebno braniti demokraciju bez obzira na vjeru, spol, rod, porijeklo i političku orijentaciju.
Mora biti jasno da sloboda nije nešto što se podrazumijeva, da demokracija nije datost – vidimo kako može biti jako krhka – zato moramo reagirati i na najmanju fašističku ideju, i na najmanje veličanje fašizma. Ne možemo to odbacivati s tvrdnjama “ma to je bunt mladih” ili “to je samo folklor” itd. Povijest nas je naučila da se vrlo lako iz diskursa sklizne u realnost. A onda je kasno. Antifašizam danas nije pitanje ideologije. To je pitanje ljudskosti.
Kako se u institucijama Europske unije gleda na hrvatsko antifašističko nasljeđe, partizanski pokret i Tita, osobito u kontekstu sve prisutnijeg revizionizma? Kako gledate na iskrivljavanje povijesti i negiranje antifašističkih vrijednosti u današnjem društvu?
Hrvatska je priznata u granicama ZAVNOH-a i tu je međunarodna zajednica rekla svoje. Odluke ZAVNOH-a postavile su temelje suvremene hrvatske države. Kada smo pripremali ovu izložbu i okrugli stol u Europskom parlamentu na kojem govore hrvatski povjesničari Tvrtko Jakovina i Hrvoje Klasić te francuski povjesničar Xavier Bougarel, shvatili smo da ipak moramo krenuti otpočetka. Odnosno da se o partizanskom pokretu, najmasovnijem antifašističkom pokretu otpora u Europi, premalo zna. Hrvatska službena vanjska politika čini se kao da se srami svoje pobjede i nedovoljno radi na tome da se jasno da do znanja da je Hrvatska Drugi svjetski rat završila na pravoj strani povijesti.
Mi moramo mladim generacijama neprestano ponavljati da sloboda nije nešto što se podrazumijeva, da ne nasjedaju onima koji nude mržnju umjesto rješenja, podjele umjesto zajedništva i strah umjesto nade. Desnica nije valjan odgovor na krize, potrese u društvu, inflaciju, krizu stanovanja. Sve to traži ozbiljan pristup, a ne populistička, “jednostavna rješenja”. Povijest nas uči da se iza tih “jednostavnih rješenja” često skriva isto lice koje nam je dobro poznato iz povijesti i koje ništa dobro nije donijelo. Upravo i zato ova izložba, da pokažemo kako antifašizam nije samo dio naše prošlosti, nego i odgovornost prema suvremenosti i budućnosti.
Stjepo Bartulica, zastupnik stranke DOMiNO u Europskom parlamentu, lani je 80. obljetnicu pobjede nad fašizmom iskoristio za izložbu i konferenciju “Kraj Drugog svjetskog rata i zločini komunizma”. Koliko su desne politike danas snažne u Europskom parlamentu?
EPP kao najjača politička grupacija u Europskom parlamentu prva bi trebala braniti europske vrijednosti. S jedne strane formalno zastupaju antifašizam, a onda s druge strane koketiraju s krajnjom desnicom. To smo vidjeli mnogo puta otkad sam ja zastupnik u Europskom parlamentu. Nedavno je jedna istaknuta članica Patriota za Europu, kojoj pripadaju i Orbánov Fidesz i stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, otvoreno priznala da trguju oko nekih stvari s Europskim pučanima. Tako da je oportunistički brak iz računa s krajnjom desnicom moderan i u EU-u i kod nas doma. No zato mi, progresivne snage, moramo biti brana tome - rekao je na kraju razgovora za tjednik Novosti.
