Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Poljoprivreda

Mala gospodarstva imaju šansu u Europskoj uniji

  Božica Babić/Poslovni dnevnik           24.01.2012.         1338 pogleda
Mala gospodarstva imaju šansu u Europskoj uniji

U srpnju 2013. Hrvatska treba postati članica Europske unije, što znači da će ući na golemo tržište kao sudionica zajedničke poljoprivredne politike. Međutim, posljednjih se godina suočava s padom poljoprivredne proizvodnje iako su se iz državnog proračuna izdvajale visoke potpore. Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2008. iznosila je 22,6 milijardi kuna, godinu poslije pala je na 21,5, a 2010. se smanjila na 21,2 milijarde kuna. Prema Državnom zavodu za statistiku (DZS), tijekom spomenute tri godine poljoprivredna proizvodnja u fizičkom obujmu smanjena je za više od osam posto, a vrijednosno šest posto.

Iako je Sabor i 1995. i 2002. usvojio agrarne strategije, u kojima je ustvrdio da su obiteljska gospodarstva nosivi stup dugoročna razvoja poljoprivrede, u praksi ta inicijativa nije zaživjela. Golemim potporama više se kupovao socijalni mir sela i naklonost biračkog tijela nego što je planski osmišljavan i realiziran razvoj agrara. Usitnjenost posjeda, starosna struktura i needuciranost poljoprivrednika ključni su problemi nacionalne poljoprivrede. Čak 86 posto gospodarstava ima posjed velik do pet hektara, oni obrađuju 28 posto svih oranica i na njih otpada 54 posto isplaćenih potpora. Ili, u 105.803 poljoprivredna gospodarstva koja drže čak 348.180 hektara vlasnici su starosne dobi 55 i više godina. Fakultetsku diplomu ima 0,4 posto poljoprivrednika. U takvoj situaciji Vlada 2008. donosi apsurdnu odluku: ne limitirajući iznos, odlučila je sa 30 posto nepovratnih sredstava financirati sustav navodnjavanja gospodarstvima koja imaju do pet hektara, onima koji imaju više od 200 hektara pokrivala je 80 posto troškova. Između 2003. i 2008. nekontroliranom potrošnjom subvencioniranoga plavog dizela zbog neplaćenih trošarina državni proračun ostao je uskraćen za 527 milijuna kuna. Kroz to razdoblje za kapitalna ulaganja poljoprivrednim gospodarstvima iz državnog proračuna isplaćeno je nepovratnih 569 milijuna kuna kojima je izgrađena ili modernizirana 201 farma te podignuto 165 trajnih nasada. Željko Jurkin, direktor Eurovoća, ocjenjuje da smo u proteklih deset godina propustili šansu da svoje komparativne prednosti profiliramo u konkuretne proizvode.

Ne može, kaže, na prste jedne ruke nabrojiti proizvode koje Hrvatska može ponuditi svjetskom tržištu, a da su konkurentni i dostatni u količini. IPARD je posljednja šansa da se okrenu trendovi i ne dogodi nam se kao u Mađarskoj gdje je ubrzo nakon ulaska u EU propao velik broj proizvođača. Zemljišna politika i edukacija poljoprivrednika za Ružicu Gelo iz Hrvatske gospodarske komore glavni su stupovi razvoja agrara. U isključivoj su nadležnosti Vlade i resornog ministarstva, a danas vrve problemima. Da odlučuje, kaže, našla bi model i natjerala vlasnike poljoprivrednog zemljišta da ga stave u funkciju. Za ruralni razvoj imamo punu autonomiju i financijsku omotnicu sa 333 milijuna eura. "Budući da je riječ o proizvodnji hrane, Ministarstvo poljoprivrede mora odlučiti u koje će sektore ulagati. Mala gospodarstva imaju šansu, no da bi je iskoristili, Ministarstvo mora za njih dizajnirati posebne mjere, biti dirigent razvoja", ističe Gelo. Predsjednik Poljoprivredne komore Darko Grivičić smatra da odluku o tome kako će hrvatskim poljoprivrednicima biti u EU u svojim rukama drži Vlada. "Europa nam je odrezala mjeru, uglavnom su poznate kvote, novci i prijelazna razdoblja, međutim koliko je Vlada pripravna investirati u poljoprivredu, nepoznato je, a upravo o toj odluci ovisi hoće li nam biti dobro ili ne", iznosi Grivičić.

Izvor: Poslovni dnevnik

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

stole123
31.1.2012. 23:33
idenpedente potpisujem tvoj komentar ali dobrim djelom je ipak kriva i eu za našu dužničku krizu.možeš li zamisliti koliko su nas koštali pregovori sa eu. koliko je ljudi radilo za to ,nije ni jedan to radio besplatno ili honorarno
independente
30.1.2012. 21:37
kada problem sagledavate katastrofično - onda nema rješenja.
međutim, ovu našu krizu nije proizvela EU ili netko treći, ne, ne!
to je naš, autohtoni, hrvatski proizvod. ova Vlada, u ovoj krizi, mora tražiti šansu i priliku a ne grčevito tražiti slamku spasa jer je neće dobiti.
smatram da je doma dpvoljno potencijala, samo malo više reda i odgovornosti od onih koji su naše dobro dobili na upravljanje. ništa više - i ništa manje!
stole123
30.1.2012. 19:08
nama netreba ipard program mi smo propali samim ulaskom u eu. jedina šansa nam je da se eu. raspadne prije nego mi postanemo članica.


Još iz kategorije Poljoprivreda