Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Makedonija – Skopje – makedonska prijestolnica u plaštu prošlosti


  Putujem i pišem           Žarko Klaić           03.01.2013.         4999 pogleda
Makedonija – Skopje – makedonska prijestolnica u plaštu prošlosti

Makedonija je jedna od rijetkih država u koju sam se uputio po treći put, osim naravno država s kojima graničimo. Bilo da ste krenuli na sjever te zemlje, zapad, istok ili jug svugdje se mogu pronaći njene ljepote; što u prirodi, što u arhitekturi, a najviše u ljudima. Možda ju je najbolje opisao Dado Topić u svojoj pjesmi Makedonija čiji dio ovdje rado citiram :

''Tamo gdje vječno sunce sja
Tamo je Makedonija.
Narod i zemlja koju volim ja.

Dok Vardar grli polja zrelog žita,
Ponosna i gorda kao gorska ptica.
Pjesmom je svojom zemlja ta očarala srca sva
I vino sa izvora njenih sad pijem ja...''

Dok smo polagano nizali kilometre od Virovitice prema Skopju, bio sam sve sretniji i sretniji. Iako smo imali nekih problema na putovanju, pa smo morali i do Makedonske ambasade u Zagrebu (duga priča), sve je na kraju ispalo dobro i ubrzo smo se našli na graničnom prijelazu Republika Hrvatska - Republika Srbija. Ostavili smo iza sebe granični prijelaz Bajakovo i uputili smo se autocestom dalje prema Beogradu. Nije baš da sam bio oduševljen onime što sam vidio uzduž ceste, ovdje prvenstveno mislim na ljepotu mjesta; sivi gradovi i sivo nebo i nisu bili neki prizor.

No, možda je to zbog trenutnog atmosferskog stanja te bi možda malo sunca napravilo čuda, tko zna. Bez obzira na moje viđenje izgleda gradova i sela ljepoti prirode se ne može prigovoriti. Pogled na vijugavi tok Južne Morave i šumoviti predjeli nad kojima su se uzdizale gore popravljao je sliku cjelokupnog kraja. Vjerujem da bi svatko tko se bude uputio ovom dionicom puta i tko nađe dovoljno vremena za obilazak istog uživao u etno-prirodnom ambijentu juga Srbije. Beograd-Velika Plana-Lapovo-Jagodina-Aleksinac-Niš-Leskovac-Vranje-Prešovo, dionica puta koja obećava odmor i gastronomske užitke balkanske kuhinje niz cjelokupan put. Gdje god da skrenete dobro ste skrenuli. Makedonsko zalazeće proljetno sunce zvalo nas je prema jugu i u daljini nazirala su se svjetla Skopja. Proljeće je bilo u punom zamahu i priroda se budila brzo. Kako se priroda budila brzo, tako sam se ja budio sporo.

Makedonski ručak je fenomen sam za sebe. ''Mala zemlja, velike kuhinje'', ova rečenica daje dobar opis o čemu se tu radi. Jede se sporo, jede se ''meze''. Makedonska trpeza izgleda približno ovako: prvo se jedu masline zelene i crne, krastavci i rajčica, sir, šopska salata, zelena salata i rakija na kraju, nakon toga slijedi gravče na tavče, meso i ljuta paprika ili piperka (obavezno meso jesti bez salate) i rakija na kraju; slastice stižu naknadno - tulumbe ili baklave, bitno je da je slatko; sve to začiniti razgovorom uz malo domaćeg kruha, poneku čašicu rakije, skopsko pivo, uzo ili mastiku. 

Odlučili smo nakon ručka prošetati centrom Skopja. Prošlo je bilo nešto više od četiri godine kako sam posljednji put šetao ploštatom. Sve se promijenilo. Glavni trg ili ploštat ogrnuo se plaštom prošlosti. Iz pločnika izrasla je antička Makedonija, ona ista Makedonija Aleksandra Makedonskog. Stari osmanlijski kameni most nad Vardarom potpuno se utopio u novi arhitektonski izgled trga i obale rijeke. Premijer Nikola Grueski nije štedio financije da podari Skopju izgled antike. Veličanstveni lik Aleksandra Velikog na propetom Bukefalu uzdizao se prema nebu vitlajući mačem i pozivajući na boj. Stup na kojem je bio postavljen spomenik bio je urešen frizom isklesanim u bijelom mramoru i koji je činio samo dio velike fontane koja je krasila glavni trg. Kopljanici koji su okruživali Aleksandra izgledali su kao da štite cara od mitskih lavova ovjekovječenih u bronci. Falange su bile spremne na boj. Kapi vode slijevale su se po oklopima, kacigama, vrhovima koplja dok su u daljini na svojim prijestoljima sjedili car Samuilo i  car Justinijan svaki na svojem kraju trga mirno promatrajući sve. Vardar je samo šutio i mirno tekao dalje noseći mutnu vodu.

Turistički Skopje jača iz godine u godinu pa su tako izgradili i žičaru koja nosi znatiželjne na planinu Vodno odmah pod Milenijski križ. Križ je to kojeg je nemoguće ne primijetiti pri noćnom izlasku u grad jer svojom visinom od 76 metara dominira prostorom. Postavljen je na najvišu točku planine 2002. godine povodom 2000 godine kršćanstva. Stoga smo se odlučili prebaciti žičarom na vrh. Pogled s planine Vodno na okolicu fenomenalan je. Šar planina u daljini bila je prekrivena snježnom kapom. Što Milenijski križ predstavlja Makedoncima? Legenda kaže da Makedonce križ podsjeća na grob junaka koji je ''pjevajućim kopljem'' otvorio svih sedam porti Skopja. Na mjestu današnjeg Skopja nalazila se glava koju je zli čarobnjak prokleo da bude vječno slijepa, nijema i gluha. Nakon vjekova stigao je junak naoružan kopljem i otvorio je svih sedam staza u začaranoj glavi.

Stvorene su oči: Kačanička klisura i Matka klisura, s rijekama Lepenec i Treska; potom nozdrve: klisura Grupčinski derven i Raduški derven, klisura Grupčinski derven; uši: planinski prijevoj Kitka planine i prijevoji Matejce; zatim usta: Taorska klisura na rijeci Vardar. Kad je oživljena glava, probudilo se i tijelo. Prema toj istoj legendi junak je pokazao koplje divu kojeg je oživio i zabio koplje u zemlju te je u tom trenutku zapuhalo sedam vjetrova prema gradu i od tada se Skopje zove "Grad oslobođen kopljem koje pjeva".

Odvezli smo se prema obližnjem selu Gorno Narezi u kojem se nalazi Crkva sv. Pantelejmona u okviru istoimenog manastira. Scena koja nas je dočekala uobičajena je za planinska sela, šar planinac neprestano je lajao dok su krave zauzele cijelo selo i mirno šetale potpuno slobodne. Vrijeme je naizgled stalo. Crkva je stajala nepomično i svjedočila vremenu. Podignuta je 1164. godine kao zavjetna crkva Aleksija Angelusa Komnena, sina Konstantina Angelosa i Teodore Komnen, kćeri bizantskog cara. Sagrađena je od nepravilnih kamenih blokova i opeke u bizantskom stilu, dok zidovi okružuju cijeli kompleks manastira. Ušao sam u prostor crkve i ostao zadivljen freskama po kojoj je crkva i poznata.

Glazba i zvuk molitve na staroslavenskom odjekivala je zidovima i davala život scenama na zidovima. Prevladavajuća plava boja; slike svetaca, život Kristov, kupola s likom Krista, neobični okrugli prozori, liturgija i spoznaja da sam bio sam u crkvi okružen takvom prošlošću nagnala me na misli o seljenju duša u vjekove pravoslavlja, u zagrobni život dok molitva i miris tamjana upotpunjavaju mistiku. Freske su svjedočile Kristovoj patnji. Vojnici u oklopima stupali su Kalvarijom, crtež toliko jednostavan, a opet toliko moćan.

Popili smo kavu u obližnjem kafiću; šar planinac je i dalje lajao, krave su i dalje mirno šetale i mučale, a snijeg još uvijek nije kopnio na Šar planini. Život je tekao dalje, a Uskrs je bio sve bliže.  

Travanj, 2012.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

Mikeš09
6.1.2013. 23:21
Odkud lav u Makedoniji i taj kvazi slavoluk...
dr. evil
4.1.2013. 6:50
Pa kakav bi to Sulejman bio da se nije prošetao kroz Makedoniju?
Sulejman veliki
3.1.2013. 23:35
Bravo Žarko, užitak je čitati Vaše putopise. Bijah u Makedoniji. To je to!
dr. evil
3.1.2013. 22:05
Hvala na putopisu. To vrijedi vidjeti.


Još iz kategorije Putujem i pišem



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: