Banner
Ministrica Vučković: Dobri rezultati u ribarstvu
INA donirala 900.000 kuna dječjim odjelima zdravstvenih institucija
Sabor: Rasprava oko hitnosti zakona kojim se osiguravaju besplatni obroci u školama
Jutarnji list: Za pripreme osmaša za nacionalne ispite traže i do 2900 kn
Večernji list: Privatnici - za isti novac obavili bismo 25 posto više pregleda
Stručnjaci upozoravaju: Privatizirani mirovinski sustav srlja u propast
Državne nekretnine: Popunjenost državnih stanova 88 posto, 629 prazno

  Europska unija

Lokalne samouprave trebaju izravan pristup EU fondovima, poručuju europski Zeleni

  Hina           17.11.2022.         661 pogleda
Lokalne samouprave trebaju izravan pristup EU fondovima, poručuju europski Zeleni

Regonalnim i lokalnim samoupravama treba omogućiti izravan pristup fondovima Europske unije kako bi se izbjegla centralizacija na razini država i osnažile lokalne zajednice, poručio je njemački europarlamentarac Niklas Nienass u srijedu u Zagrebu. Zbog centralizacije vlasti novac EU fondova ne dolazi direktno do građana, ustvrdio je Nienass, zastupnik Zelenih, koji se u Zagrebu nalazi povodom treće zajedničke konferencije o Kohezijskoj politici EU-a koja se održava od 14. do 16. studenog. To se može promijeniti direktnim financiranjem lokalnih i regionalnih samouprava, smatra njemački europarlamentarac. “Želimo osigurati da gradovi izravno dođu do financija. To se može promijeniti ako regije direktno mogu pristupiti fondovima, a na kraju i sami građani”, ustvrdio je Nienass u razgovoru za Hinu.

Cilj načela supsidijarnosti jest da se građanima omogući pristup onome što im treba s razine njihove lokalne samouprave, umjesto da se lokalna pitanja rješavaju na razini države. “Zemlje članice žele supsidijarnost, a to znači da se problem rješava na najnižoj razini, ondje gdje ga je najpotrebnije riješiti, umjesto na razini države. (...) Problem prevelike centralizacije je da mišljenja onih van centara nisu bitna, jer nisu relevantna središnjoj upravi”, kaže Nienass.

Prema njegovim riječima, izravno financiranje iz fondova Europske unije omogućilo bi regijama i gradovima da sami definiraju svoje prioritete, participaciju građana u demokratskom procesu i pomoglo lokalnim vlastima u ispunjavanju obećanja koja su dali u kampanjama. Istaknuo je da zbog centralizacije provedba zelene tranzicije ovisi o namjerama pojedinih nacionalnih vlada. “Problem je u tome što nacionalne vlade zapravo žele. Na primjer, LNG terminal koji se nalazi u Hrvatskoj vlada želi proširiti kroz fondove EU. Zbog centralizacije, nacionalne vlade odlučuju što će s tim novcem.”, kazao je.

U okviru zelenoga plana uvedeno je i načelo DNSH ("Do no significant harm", načelo nečinjenja bitne štete okolišu) s kojim se, osim poticanja na korištenje zelene energije, nastoji smanjiti rast ne-zelene industrije. “Europska komisija i EU daje novac članicama za izgradnju infrastrukture i energetike. U zeleni plan uvedeno je načelo DNSH kako se ne bi više gradila plinska infrastruktura i štetilo razvoju zelene politike.”, naveo je Nienass.

Po njegovoj ocjeni, izravno financiranje bi pomoglo i uspješnijem korištenju fondova Europske unije i smanjilo utjecaj "diktatura" baziranih na izvozu fosilnih goriva, a u Hrvatskoj bi omogućilo i ubrzano razvijanje potencijala na području obnovljive energije.

Eurozastupnik Zelenih smatra da se Europa mora osamostaliti od uvoza plina, te mora zajednički proizvoditi i međusobno dijeliti zelenu energiju, te da je to moguće uz europske fondove. “Postali smo ovisni o stranim diktatorima i njihovom plinu, što je greška koju ne smijemo ponoviti. Moramo proširiti obnovljive izvore, da sve regije proizvode energiju iz sunca i vjetra, kako bismo bili nezavisni, i da nije važno gdje u Europi ima više sunca ili vjetra, nego da proizvedenu energiju dijelimo. To možemo postići uz EU fondove. U Hrvatskoj vidim veliki potencijal za solarne panele”, rekao je.

Europska sredstva u Hrvatskoj dijele se na način koji nije usklađen s jedinicama lokalne samouprave u kojima bi novac trebao završiti, slaže se vijećnik u Gradskoj skupštini Zagreba i predsjednik ORAH-a Zorislav Antun Petrović. “Dolazi do diskrepancije, jer se u konačnici novac daje ministarstvu, koje dalje dijeli unutar države. To se događa jer projekti nadmašuju potencijale jedinica lokalne samouprave, koje nisu dovoljno bogate”, kaže Petrović čija je stranka članica Europske zelene stranke.

Dodao je da u Hrvatskoj nedostaje kadrovske snage za realizaciju projekata. “U Hrvatskoj nemamo kadrovske snage za realizaciju. Često se zato dešava da neki natječaji padaju jer nisu svi kriteriji zadovoljeni. Kad bi jedinice lokalne samouprave imale bolje financije, mi u zelenoj obitelji vjerujemo da bi se osigurao ravnomjerniji razvoj, jer bi se moglo staviti visokokvalificiranu osobu na projekt.”, kazao je.

Nienass, njemački zeleni eurozastupnik, član je Odbora za industriju, istraživanja i tehnologiju te Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta i koordinator grupacije Zelenih/ESS-a za regionalni razvoj. Bio je uključen u kreiranje legislative Europske unije o kohezijskim politikama za financijsko razdoblje 2021. – 2027., te u razgovore o novom financijskom razdoblju 2028. – 2035. godine. Zeleni zagovaraju izravno financiranje, no konačnu odluku će donijeti idući saziv Europskog parlamenta koji će biti izabran u svibnju 2024. godine. "Slijedeći izbori za Europski parlament će na neki način odlučivati hoće li se sredstva Europske unije koristiti da bi se osnažilo građane ili da bi velike kompanije i korumpirane vlade dobile ogroman novac za svoje ciljeve, a ne za dobrobit građana", rekao je Nienass u srijedu na konferenciji za medije u Zagrebu, priopćio je ORAH.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Europska unija