Banner
HAK: Kolnici mokri
DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
Za dva vanjska člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja 24 prijave
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
Na Zeljarijadi u Vidovcu predstavljena rekordna mega sarma dugačka 1.501 metar
DHMZ: Narančasto upozorenje na količinu kiše te jake udare vjetra
Nekoliko stotina mladih liječnika zatražilo hitnu reformu zdravstva

  Intervju

Ljudski vijek nedovoljno dug za otkrivanje tajni Papuka

        09.05.2004.         1974 pogleda
Ljudski vijek nedovoljno dug za otkrivanje tajni Papuka

Snimio: Goran GazdekOtvaranje obnovljenog Planinarskog doma na Jankovcu zasigurno je bio jedan od najvažnijih događaja u Virovitičko-podravskoj županiji prošloga tjedna. Županija je dobila još jedan reprezentativni turistički objekt, s trideset ležajeva. Obnova Doma značajna je i za upravu Parka prirode Papuk, u čijem se sastavu izletište Jankovac nalazi pa je to bio povod da o Jankovcu i Parku prirode razgovaramo s ravnateljem Javne ustanove mr. Ivicom Samarđićem.
«Do prije godinu dana Jankovac je izgledao tužno. Nikada tužnije nije izgledao u zadnjih 200 godina. No, sada kada je odrađeno nekoliko faza obnove, Jankovac je spreman za prijem turista i oni već dolaze. Samo ovoga tjedna, do četvrtka, tu je već bilo oko 300 ljudi, a najavljene su i nove turističke grupe. Turistička sezona na Jankovcu je počela iako ima još dosta toga što se mora učiniti», rekao nam je na početku razgovora vođenog uz zaglušujući šum slapa na Jankovcu.
NET: Jeste li vi u Parku prirode Papuk zadovoljni onime što je učinjeno u dosadašnjoj obnovi Jankovca?
SAMARĐIĆ:
Ovaj kapitalni ulog Hrvatskih šuma u obnovu doma i čišćenje jezera je značajan pomak na uređenju ovoga prostora. Naravno, važno je reći da se sve odvija prema idejnom rješenju pejsažnog arhitekta, koji je točno odredio koje će zone biti izuzete od boravka ljudi, gdje će biti rekreativne površine, područja gdje će biti kamping, ložišta, gdje će se moći pecati, ali i kako će izgledati i kojim će smjerom ići poučne staze.
NET: Kada je krenula obnova bilo je priča da se ona ne odvija na odgovarajući način i da se uništavaju prirodni fenomeni. Sada izgledati zadovoljni onime što je učinjeno.
SAMARĐIĆ:
Javna ustanova je u svome programu zaštite i očuvanja odradila inventarizaciju za 2003. godinu, aktivirajući desetak timova za istraživanja na Jankovcu. Bila su tu vrlo zvučna imena - akademici, doktori, magistri s različitih fakulteta, koji su proučavali geologija, hidrogeologiju, floru, vegetaciju, faunu, povijest, arheologiju… Saznanja i otkrića stručnjaka su bila fantastična i bili smo nezadovoljni kada su krenuli radovi, prije nego se konzultiralo sa Javnom ustanovom. Da je to odmah učinjeno pojedine rijetke ugrožene biljne i životinjske vrste mogle su biti spašene. Istina, pojedine će se vrste možda i vratiti ali neke su bespovratno izgubljene.
U drugoj fazi obnove investitor se ipak držao projektnog zadatka koji su, nakon valorizacije i kategorizacije, zadali pejsažni arhitekti pa je konačni rezultat ipak zadovoljavajući.
Jankovac je područje najvećih prirodnih vrijednosti u Slavoniji. Puno toga nalazi se na jednom mjestu i tu nikakve improvizacije ne dolaze u obzir. Pogotovo ne sistemom glava-bager kakav smo imali u samome startu radova na Jankovcu.
Bez struke nema pravih rješenja. Ništa tu nije izmišljeno. Samo su prenesena iskustva i rješenja već viđena u Europi i svijetu. No, ona su dugoročna. Možda su skuplja, ali u konačnici bi sve moguće improvizacije kojima se do sada pokušavalo urediti ovaj prostor, bile puno skuplje. Moramo poštivati naše stručnjake i to je pravi način da se ovakvi biseri sačuvaju i ne upropaste nečijim vizijama koje nisu dovoljno stručne.
NET: Uređenje Jankovca nije završeno, zar ne?
SAMARĐIĆ:
Prošli tjedan je ovdje boravila stručna ekipa koja radi studiju vezanu za planinski zimski turizam u Hrvatskoj. Papuk je jedno od petnaest područja koja se istražuju i koja će biti studijski obrađena. Zanimljivo je da je to jedini prostor Slavonije, uopće na području od Zagreba do Vukovara, koji se obrađuje na taj način. Stručnjaci su bili vrlo zadovolji, ne samo Jankovcem, već i ostalim područjima koja su obišli. Obišli su, naime, rekreativne površine uz potok Dubočanku, zvečevačko jezero, Djedovicu i orahovačko jezero. Sve ove rekreativne površine treba revitalizirati. Jankovac je do sada otišao najdalje, ali mu je sigurno potrebna i zimska ponuda jer bez ponude zaokružene tijekom cijele godine nije rentabilna niti ova obnova Doma.
NET: Skijaška staza postoji? Što o njoj kažu stručnjaci?
SAMARĐIĆ:
Po mišljenju struke ona je dosta loše postavljena, kao i vučnica. Potrebna je značajna investicija kako bi se ona bolje postavila i napravila vučnica koja bi išla od jezera.

 

POUČNA STAZA KROZ JANKOVAC

Snimio: Goran GazdekNET: Spomenuli ste poučnu stazu na Jankovcu. Kako će ona izgledati i što će se na njoj moći vidjeti, naučiti?
SAMARĐIĆ:
Na dolasku u Jankovac predviđen je info-punkt i jedan lokalni manji trg, koji će upućivati do zimskog centra o kome smo upravo razgovarali i čija obnova treba započeti kroz nekoliko dana. Zatim bi poučna staza vodila dalje oko jezera gdje će se odrađivati hidrologija i vegetacija Jankovca. Tu će se, recimo, moći vidjeti nekoliko prašumskih područja koja su se zbog nedostupnosti očuvala oko Jankovca. Dalje će voditi do izvora Jankovačkog potoka, nekoliko vrulja u polustijeni koja je očito žilama vezana s nekom podzemnom akumulacijom. Tu će se vidjeti krški karakter zemljišta i nakon toga staza se dalje penje prema spiljama. Nadzorna služba, rendžeri parka, već su gotovo pola te staze uredili. Postavili su i stepenice obzirom da je dosta strmo. Projektirane su staze i spilja grofa Jankovića mogla bi već ove sezone biti pristupačna. Jedan od zadataka nam je da rekonstruiramo grobnicu, budući da su dijelovi sarkofaga i predmeta iz nje pobacani po jankovačkoj dolini. Arheolozi i konzervatori već rade na tome. Treba napomenuti da se sve radi u skladu s pravilima i prema starim fotografijama iz 1910. godine, na kojima se vidi da je taj prostor prije 100 godina bio turističko odredište, da su postojale i staze i stepenice i sve je bilo mnogo uređenije nego što je bilo do prije godinu dana.
Nakon toga staza bi vodila do spilje hajduka Maksima Bojanića, koja je horizontalne dužine 21 metar i vrlo zanimljiva. U njoj čak možemo pronaći i pokojeg šišmiša. Prema projektu stazu bi zatim «prebacili» preko grebena - najtežeg i najzahtjevnijeg područja i stoljetnih bukovih šuma do staklarskog groblja koje se nalazi na grebenu iznad Planinarskog doma. Tamo su ostala još tri groba tih prastanovnika Jankovca, rudara iz Njemačke koji su oko 1870. godine naselili ovo područje i ovdje podigli staklanu, a primjerci njihovih proizvoda mogu se naći po lokalnim muzejima.
Staza bi pored doma dalje prolazila prema slapu Skakavac, najvećem prirodnom fenomenu Slavonije i zatim se spuštati do Malog slapa, koji još nije toliko poznat, ali je svakako zanimljiv. Kao uostalom i činjenica da se sve ovo događa u dolini koja je širine 200 a dužine 500 metara, koja ima svoju priču, svoju genezu gotovo kakvu imaju i Plitvička jezera i Nacionalni park Krka.

"LJUDI SU SHVATILI DA IH NE OGRANIČAVAMO, NEGO USMJERAVAMO"

Snimio: Goran GazdekNET: Kada ste prije nešto više od godinu dana osnovani, Park prirode bio je potpuna novost za ovu sredinu, za lokalne vlasti, stanovništvo… Odjednom su na mjestima gdje su se mogli prilično «slobodno» ponašati počela vrijediti nova pravila. Zbog toga je bilo i određenih nerazumijevanja, gotovo sukoba. Jesu li se ljudi sada već navikli na vas i promijenili svoje stavove?
SAMARĐIĆ:
Kada su se pojavili naši prvi rendžeri i zaticali ljude kako se, upravo tako, «slobodno» ponašaju, navikli na razmišljanje da je ono što je državno svačije i da se prema tome možemo odnositi kako hoćemo, bilo je manjih problema. Ljudi jednostavno nisu znali na pravi način i dovoljno cijeniti ono što imamo – čistu vodu, čisto tlo i čisti zrak. Naš zadatak bio je da to zaštitimo i očuvamo. I nije bilo nimalo lako. Na području Parka zatečeno je devet kamenoloma, na 35000 hektara bilo je trinaest lovačkih udruga, pa Hrvatske šume koje eksploatiraju drvo... To je sve trebalo uskladiti jer je vladala određena «anarhija». Uz pomoć zakonske regulative i Pravilnika o unutarnjem redu definirana su pravila u Parku. Ova godina je zapravo vrlo značajna i jako smo zadovoljni postignutim. Lokalno stanovništvo, gradovi, općine, županije se otvaraju prema nama. Javljaju nam se privatnika koji imaju mogućnosti bavljenja seoskim turizmom, ugostitelji, ljudi koji imaju konje i kočije, vinogradari koji su, nakon što smo im objasnili naše vizije prostora, čak poželjeli da njihovi vinogradi uđu u granice Parka. Ljudi se sve više okreću prema nama i prepoznaju nas kao dobre suradnike, koji ih neće ograničavati, već će im omogućiti da se zajedničkim nastupom razvijaju.
Papuk je bio zapušten. Oni su shvatili da se kroz našu djelatnost ovdje pokreće život a to znači da se mogu otvara mogućnost bavljenja turizmom, otvaranja novih radnih mjesta. Ovdje dolazi sve više turista. Samo u zadnjih nekoliko mjeseci naša marketinška služba kontaktirala je sve turističke zajednice, sve agencije, škole od Zagreba do Iloka i gosti su počeli dolaziti. Ovaj prostor je počeo živjeti i oni u tome vide i svoju priliku.
NET: Kakvi su sada odnosi s lovcima?
SAMARĐIĆ:
Drago nam je da su i lovačke udruge uvidjele da krivolov koji je posljednjih godina znatno smanjio fond divljači u Papuku nije dobro rješenje pa se okreću protiv ljudi koji se njime bave. Shvatili su da je Papuk takav potencijal da u njemu može biti daleko više koristi ako ga čuvamo i brinemo o njemu nego ako ga do maksimuma iskorištavamo.
NET: A Hrvatske šume i kamenolomi?
SAMARĐIĆ:
Odnosi sa Hrvatskim šumama su znatno uznapredovali dolaskom nove uprave s kojom je mnogo lakša komunikacija pa se možemo dogovoriti o svemu. Nadamo se da će već idućih tjedana biti potpisan sporazum o skrbi i međusobnim odnosima čak i koncesijsko odobrenje za Jankovac gdje će biti definirani svi odnosi. I s kamenolomima su dogovorena neka kvalitetna rješenja, koja su čak i jedinstvena po pitanju sanacije.
Ova godina je prekretnica u svim tim odnosima jer ljudi počinju shvaćati što je to Park i da on ovdje nikoga ne ograničava nego je taj koji usmjerava da nam svima ovdje bude bolje. Svi mi koji živimo na području Parka i uz njega moramo težiti tome da ga očuvamo a ne uništavamo nekim kratkoročnim rješenjima. Sve to može nestati. Mi iz Javne ustanove smo tu da se to ne dogodi i da objasnimo ljudima da nam svima može biti dobro ako imamo neku dugoročnu viziju koja je daleko isplativija.

ULAZNICE SAMO ZA ORGANIZIRANE GRUPE

Snimio: Goran GazdekNET: Rekli ste da sve više turista organizirano dolazi u Park prirode Papuk. Kako se i kome najaviti?
SAMARĐIĆ: Sve informacije mogu se dobiti na našoj web stranici http://www.pp-papuk.hr. Tamo je objašnjeno i kako doći do Parka, odnosno do Papuka koji se nalazi u središnjem dijelu Slavonije i gdje god pošli Slavonijom i Podravinom nameće se našem pogledu.
NET: Predsjedniku Mesiću prodali ste prvu ulaznicu Parka prirode Papuk i time najavili još jednu novinu koja će vjerojatno, kao i nova pravila, malo uznemiriti one koji su navikli ovdje dolaziti bez ikakvih ograničenja – naime, za ulazak u Park prirode Papuk, kao i u svim drugim takvim ustanovama, plaćat će se ulaz.
SAMARĐIĆ:
Odlukom Upravnog vijeća ulaznice sada plaćaju organizirane posjete i u cijenu ulaznice uračunata je i usluga vodiča, koji će, po želji posjetitelja, pokazati lokalitete unutar Parka. Za sada imamo oko 45 obrađenih lokaliteta. Ponuda je vrlo široka i mi se uvijek prilagođavamo željama grupa

ENERGIJE NE MANJKA

NET: Iz svega ovoga može se zaključiti da su porođajne muke prošle i Park se dalje razvija?
SAMARĐIĆ:
Točno. Prošle su porođajne muke i u kontaktima sa lokalnim stanovništvom, sa korisnicima, lokalnim vlastima, izgrađen je velik dio infrastrukture. Naravno da nam slijedi još puno toga. Pitanje je koliko čovjek uopće mora imati života da bi postigao svoju viziju i otkrio sva bogatstva koja Papuk krije, ali s obzirom da je u Javnoj ustanovi mladi tim (prosjek godina nešto veći od trideset, op.a.) stručnih ljudi, fakultetski obrazovanih i da ovdje ne nedostaje energije za očekivati je da će se velikom brzinom razvijati svi ovi najavljeni projekti i da će se isto tako brzo razvijati i novi.

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Intervju