(neka razmišljanja povodom političko-gospodarske krize u Hrvatskoj)
U opasnosti je Hrvatska...
Moja majka podigla je danas obiteljsku mirovinu koja joj pripada nakon smrti muža odnosno mog oca. Do sada iznosila je 3.040 a sada je umanjena za dva posto. Nije mogla a da se ne suzdrži i kaže pred šalterom i posjetiteljima banke, glasno i jasno: «Srećom bolesna sam i stara, malo mi je preostalo, ali ovo neće dobro završiti!» Službenice banke umirivale su je riječima: «Nemojte to tragično shvaćati!»
Meni su se pred očima smjenjivale slike s nekog političkog skupa i uzvik «Imamo Hrvatsku!», slike porodične sage s nekoliko prekretnica kada je obitelj gubila, slike iz djetinjstva kada je gorila kuća preko puta naše kuće i kada su izvodili krave iz staje krcate suhom slamom i sijenom.
Da, Hrvatska podsjeća na slamu i sijeno, suhu slamu i suho sijeno, nekontrolirani požar je neposredna opasnost. U opasnosti je Hrvatska, njen opstanak, njena budućnost! Šokantna ocjena i volio bih da je netočna. Oni koji tvrde drugačije ili su naivni optimisti ili ne govore narodu istinu. Manipuliraju narodnim osjećajima kupujući vrijeme i vjerujući u čudo - da će ojađeni i u većini bijedni hrvatski narod prihvatiti bajke koje im Vlada Jadranke Kosor priča, ali i mjere harača kojima su dovedene u pitanje mnoge egzistencije, planovi, nade, ali i temeljne ustavne vrijednosti moderne i neovisne Hrvatske. A te temeljne vrijednosti su pogažene i gaze se iz dana u dan, nema povjerenja u političare ili je ono minimalno, Hrvatska nikada nije bila više ovisna o drugima nego ovih mjeseci, zakoni i Ustav su najčešće mrtvo slovo na papiru. Toliko je toga hrvatskog rasprodano i pokradeno da će nam uskoro ostati samo hrvatska zastava i grb, ali njih ne može narod pojesti i od njih živjeti. Nalazimo se na dnu, mada nije sigurno da ispod tog dna ne postoji još neko dno???
Očekujete komentar, a ovaj put ga vrlo teško pišem. Ne zato što ne znam što bih napisao nego zato što mislim, ma koliko dramatično zvučalo, da komentari trebaju biti zamijenjeni akcijama, djelovanjem! Ma koliko vas podsjećalo na maksimu iz povijesti filozofije, radi se o tome da nema smisla dalje tumačiti i objašnjavati gdje smo i kamo idemo odnosno srljamo -radi se o tome da treba mijenjati stanje apatije, povremene nervoze i panike, izgubljenosti, ono što se opasno približava beznađu malog hrvatskog čovjeka.
Za kakvu se državu borio hrvatski narod?
Hrvatski narod nije se borio i izborio za ovakvu hrvatsku državu kakvu imamo danas, anno domini 2009. Očekivali smo 1991. zemlju i državu blagostanja, ne siromaštva, jadnog strančarenja, mita i korupcije, egoizma i nemorala. Jedna od najljepših i resursima najbogatijih zemalja u Evropi zbog pogrešnih politika od 1991. nekoliko stranaka, posebno HDZ-a, došla je u situaciju da najmanje sto tisuća njenih građana uživa sve moguće privilegije - od velebnih vila preko ljetnikovaca, superluksuznih stanova, najskupljih automobila i kolekcija slika i satova do - posebnog apartmana u bolnici na Jordanovcu. Nekretnine i pokretnine kojima danas raspolažu pojedine obitelji u Hrvatskoj stječu se radom nekoliko naraštaja, a ne u deset-petnaest godina. Od 1991. trošilo se najmanje 20 posto onoga što nije stvoreno kao nova vrijednost nego na osnovu kredita i zaduživanja. Hrvatska je jedna od deset najzaduženijih zemalja svijeta. Ona gospođa ministarka koja je vodila ministarstvo i međugeneracijske solidarnosti i njeni ministri kolege zadužili su tri slijedeće generacije hrvatskih građana, naša tri naraštaja da vraća u tko zna što utrošenih 40 milijardi eura!???To je generacijska solidarnost? Ona koja je predložila harač udarila je na najslabije u ovom društvu većinom stare i bolesne - umirovljenike i ne bez razloga «Glas Slavonije» na naslovnici od 12.kolovoza 2009. ističe: «Krizni porez - zločin prema umirovljenicima».To je doprinos međugeneracijskoj solidarnosti? Iz dana u dan većina građana Hrvatske živi lošije i lošije, ljudi gube nadu, ne vide svjetlo - gomila se negativna energija radnika, seljaka, studenata, umirovljenika, svakog tko živi od svog poštenog rada, sadašnjeg ili minulog.
Hrvatska vlada dr. Ive Sanadera prokockala je sve šanse da zaustavi negativne trendove, Vlada Jadranke Kosor nesposobna je to učiniti.
ZATRAŽIMO MIRAN ODSTUP NESPOSOBNE VLADE JADRANKE KOSOR, zatražimo da predsjednik RH Stjepan Mesić(ma što o njegovom obnašanju predsjedničke dužnosti svaki od nas misli, proglašavali ga neki i izdajicom, on je ovog trenutka ipak jedan od političara ove države koji čini da umanji zlo koje nas je snašlo) i sazove sve mudre glave ove zemlje, predstavnike svih političkih stranaka, sindikata, studenata, umirovljenika i drugih institucija Hrvatske koje trebaju reći svoj glas, viđenje krize i izlazak iz nje ( i predstavnike glavnih Crkvi, i predstavnike medija, udruga, pojedince-hrvatske intelektualce...) Možda se HDZ neće odazvati takvom pozivu na okupljanje, ali ništa za to - definitivno će pokazati da mu je do vlasti i vladanja, a ne do dijaloga i traženja rješenja za krizu. I kako krenuti na skup na kojem je jedan od ciljeva tražiti smjenu premijerke tj. miran odstup njene Vlade? Ali, bar bi dobila priliku da objasni 5-6 godina pogrešne politike HDZ-a!
Nazovimo to okupljanje SABOR ZA BUDUĆNOST HRVATSKE!
ZADACI SABORA ZA BUDUĆNOST HRVATSKE?
Taj SABOR zasjedat će sve dok se ne postigne nacionalni konsensus o mjerama koje treba neposredno poduzeti da se zaustave trendovi koji vode u bankrot države , prije svega:
nema brzog izlaska iz krize; to znači omogućiti izravne investicije iz inozemstva, uspostaviti optimalnu teritorijalnu organizaciju Hrvatske, suzbijanje birokracije na svim razinama te štednju i racionalizaciju - od vojske do diplomacije, od obrazovanja do zdravstva itd. Sve to uz zapošljavanje ne po političkoj podobnosti (članska karta vladajuće stranke-najduže je to bila i još jest HDZ-a) nego po stručnosti i radnom iskustvu.
a) slobode građana i socijalna pravda tj. solidarnost onih koji su imućni sa socijalno ugroženim slojevima društva(socijalna država),
b)pravna država koja polazi od načela da su svi građani pred zakonom jednaki, i da svatko, od predsjednika RH, bivšeg premijera, sadašnje premijerke, ministara Vlade, bivših i sadašnjih, dužnosnika Sabora RH do moje malenkosti, mogu biti predmet istrage u skladu sa zakonom; ne može vrijediti geslo pravne prakse svi smo jednaki, samo su neki među nama jednakiji od drugih!
c)nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
d)mirotvorstvo,
e)očuvanje prirode i čovjekova okoliša,
f) neprikosnovenost privatnog vlasništva stvorenog na legalan način,
h)poštovanje povijesne memorije naroda, pijeteta prema žrtvama, kulture, jezika tj. hrvatskog nacionalnog identiteta, ali prije svega antifašizma koji je temelj moderne civilizacije,
g)sankcioniranje bilo kojeg oblika govora mržnje, netrpeljivosti i zagovaranja nasilja.
Nasuprot dominantnom egoizmu pa i pohlepi, jalu, hrvatski građani i politički djelatnici trebaju se založiti prije svega za ostvarivanje projekata općih, zajedničkih interesa,
a tek onda misliti na svoje osobne probitke i privilegije. Glavna ideja vodilja je - nije pitanje koliko mogu uzeti od hrvatske države i društva, nego koliko im mogu dati, odnosno koliko znanja, snage, volje i materijalnih dobara voljan sam uložiti u mladost Hrvatske kao zalog da sutra imamo Hrvatsku u kojoj se živi dostojanstveno, sigurno i u blagostanju.
Bez panike i straha
Nikakve panike i straha - to nisu dobri saveznici čovjeku u traženju izlaska iz nevolja odnosno krize. Vrijeme je isteklo, računi se gomilaju u našim poštanskim sandučićima, uskoro će se vidjeti tko ih može platiti ležerno, tko uz napor i strah da li će to biti moguće, tko ih ne može platiti...Poznate su i hrvatske šutnje, podaničko-poslušnički mentalitet, sposobnost dugog trpljenja i nesklonost hrvatskog čovjeka preuzimanju rizika i odgovornosti, o čemu svjedoči i velika apstinencija od biračkog prava. Paničariti i strahovati mogu samo oni koji su najviše pridonijeli nevoljama u kojima se danas živi.
Kažu, dolazi vruća jesen! Oni koji su rasipno trošili, misleći na svoje džepove i džepove svojte, oni koji godinama ne slušaju nikoga do sebe i imaju jedini cilj - vladati i po svaku cijenu vladati - posijali su nepravdu i siromaštvo i ne mogu požnjeti ništa do gnjev hrvatskog naroda odnosno građana lijepe naše.
Ako to ne bude jesen nacionalnog dogovora, dogovora Vlade i socijalnih partnera, ukidanja harač poreza zbog neustavnosti tog zakona, bit će to jesen sukoba, kaosa pa i još većih gubitaka građana pojedinačno i hrvatskog društva u cjelini.
Ali sasvim sigurno, bit će to prijelomna jesen za Hrvatsku i hrvatske građane kada će konačno biti shvaćeno da još jedva imamo Hrvatsku, ali i da vlast proizlazi iz naroda i - pripada narodu!
