Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Kota Lj. R. Weissa

Ljubo R. Weiss: ASTEROID MIEPGIES (in memoriam Miep Gies, prijateljici Anne Frank )

  Ljubo R. Weiss           22.01.2010.
Ljubo R. Weiss: ASTEROID MIEPGIES (in memoriam Miep Gies, prijateljici Anne Frank )

Pročitao sam prije desetak dana jedan tekst novinarke «Jutarnjeg lista» na temu hrabre i časne Miep Gies, pisan u dobroj namjeri, ali ipak neprofesionalno. Naime, piše se o «bakici» umrloj u l0l. godini života, itd. i t. sl. Miep Gies je u trenutku smrti bila «bakica», ali je humano djelo učinila u punoj snazi i pri svijesti o opasnosti i rizicima koje preuzima. Život poslije l945. posvetila je borbi za istinu o holokaustu  i svesti takvu osobu na «baku» (???) koja je skrivala Anne Frank, pojednostavljivanje je života ove hrabre i časne osobe.

  Evo nekih činjenica iz biografije Miep Gies i nekih razmišljanja o njoj:

«Doživjeti stotu mogu samo izuzetne osobe» - nametnula mi se misao na vijest o smrti osobe koja je  ll.siječnja 20l0. umrla , nakon kratke bolesti, u jednom domu za starije osobe u Nizozemskoj. Velika je vjerojatnost da ime i prezime ove žene mnogima ne znači ništa, no vrijedno je zabilježiti njenu smrt jer umrla je jedna od četiri osobe koje su, riskirajući svoj život, pomagale židovskoj obitelji Anne Frank, koja se u vrijeme Drugog svjetskog rata skrivala u jednoj kući u Amsterdamu, progonjena od nacista.

   Prošle godine, slaveći stoti rođendan odavane su joj počasti i priznanja jer ne samo da je pomagala sugrađanima, zajedno sa svojim mužem, njoj pripada i zasluga da se svijet kasnije upoznao s «Dnevnikom Anne Frank» koji poznavatelji holokausta označuju najmonumentalnijim spomenikom stradalim Židovima u vremenu Hitlerova režima. Spomenik nije od mramora već se radi o knjizi u kojoj je opisano skrivanje  u dijelu zgrade u Amsterdamu u koji su imali pristup samo najpouzdaniji prijatelji obitelji Frank. «Dnevnik Anne Frank» jedna je od najviše prevođenih i izdavanih knjiga .u zadnjih stotinjak godina. Nastala je iz dnevničkih zapisa Anne Frank koje je pisala od l2.lipnja l942. do l. kolovoza l944. te ostavila poslijeratnim naraštajima potresno svjedočanstvo opisujući ozračje ilegalnog života obitelji, ali i razmišljajući o mnogim temama ljudskog života i židovskom narodu.

   Gospođa Miep Gies rođena u Beču kao Hermine Santrouschitz l909., povodom svog stotog rođendana rekla je; kada bi se čudili njenoj hrabrosti:

   «Nisam bila junakinja...pomoći sugrađane u nevolji nije stvar odvažnosti, već izbor koji mora raditi svaki čovjek birajući između dobra i zla.»

   Četvrtog kolovoza l944., Frankovi, među njima i Anne, deportirani su u koncentracijski logor, a Anne Frank umrla je od tifusa, neposredno prije svog l6. rođendana u logoru Bergen Belsen. Miep Gies, iako i sama  u opasnosti, uspjela je pobjeći iz kuće u Amsterdamu jer je kod uhićenja Frankovih bio prisutan i jedan austrijski SS pripadnik, rodom iz Beča, koji joj je omogućio bijeg čuvši kako mlada žena govori njemački, s bečkim dijalektom. Isto popodne vratila se u kuću, pronašla i Annin dnevnik koji je, nakon Rata predala Ottu Franku, Anninu ocu, jedinom preživjelom iz obitelji Frank. Dnevnik je našao brojne čitatelje u svijetu, ušao je u školsku lektiru u mnogim zemljama, pa tako i Ex-Jugoslavije odnosno Hrvatske - ovaj Dnevnik svjedočenje je i povijesni dokument, isto tako i dio antifašističkog naslijeđa. Svoja sjećanja na pomaganje obitelji Frank Miep Gies objavila je u knjizi «Meine Zeit mit Anne Frank»(Moje vrijeme s Annom Frank), l987. godine.

   Hermine Santrouschitz u programu pomoći neishranjenoj djeci stigla je iz Beča u Leiden, gdje je primljena u nizozemsku obitelj koja l922. seli u Amsterdam. Tada dobiva i nadimak Miep koji zamjenjuje njeno ime. Dobri anđeo obitelji Frank zaposlen je u filijali firme OPEKTA( mjesto tajnice) još l933. otkada se razvijalo i prijateljstvo s Ottom Frankom, njegovom suprugom Edit i njihove dvije kćeri Anne i Margot. Godine l94l. morala se vratiti u Beč, no tada se udaje za Nizozemca Jana Giesa. Do pred odlazak u dom, u dobru zdravlju, živjela je kao posljednja živuća osoba koja osobno poznavala Anne Frank, odgovarajući na pisma koja su joj stizala uz raznih dijelova svijeta, obično nakon čitanja «Dnevnika Anne Frank» gdje je Anne Frank, iako stariju dvadeset godina od nje, spominje kao prijateljicu.

   Među šest odlikovanja Miep Gies nalazi se i priznaje Međunarodne astronomske unije koja je odlučila jedan asteroid između Marsa i Jupitera nazvati »Miepgies». Duša ove časne žene s «krunom dobra imena»(Talmud) tako će naći svoje svemirsko stanište. Vrijedno je zabilježiti njen humani podvig, jer iako nije spasila od  smrti svoje sugrađane koje je štitila (osim Otta Franka), pokazala je građansku hrabrost ne okrenuvši lice od progonjenih, već pružajući im ruku. U domu za stare osobe znala je reći da ne prođe dan, a da se ne sjeti vremena provedenih s obitelji Frank, posebno s Annom.

   Na nama je da, kada razmišljamo o časnim ljudima ne zaboraviti i one iz Domovinskog rata koji su pomagali progonjenima, svojim susjedima, «drugačijima», na nama je da se, bar ovim rečenicama, odužimo Miep Gies za humanost i hrabrost koju je iskazala.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

verna citateljk
23.1.2010. 15:17
Dragi novinaru,
interesantna je podudarnost...naime, upravo ovih dana pogledala sam (ponovo) sjajan film Stivena Spilberga (vašeg sunarodnika) o velikom čoveku, Šindleru, istinitu priču nazvanu `Šindlerova lista`. Šindler je, inače, bio za vreme rata vlasnik velike fabrike preko koje je, rizikujući i svoj sopstveni život, iako Nemac, uspeo spasiti veliki broj Jevreja u suprotnom osudjenih na sigurnu smrt...i dan danas, na njegov grob, kao u hodočašće, dolaze mnogi i mnogi potomci tada spašenih Jevreja...Dakle, postoji i lepša strana ljudske prirode, pa čak i strašnim vremenima i strašnim dogadjajima kao što je to bio Holokaust. Postoje ljudi koji su mislili na druge, spremni i da umru, pre nego da žive sa grižom savesti, i činjenicom da su mogli a nisu pomogli onima oko sebe. IZUZETAN članak, i hvala vam što ste ga napisali...Mnogi se više ne sećaju ove žene, mnogi će je i dlaje nazivati `bakicom`...Ali njena DELA i njene, o kako istinite! reči ostaju da odzvanjaju...da nikad ne zaboravimo da je DOBRO DELO, makar i po cenu sopstvenog života, JEDINI IZBOR koji čestit čovek ima, suočen sa ludilom oko sebe...
Danica
23.1.2010. 1:02
Konačno malo kraći članak.Sa zadovoljstvom sam pročitala što je Mieo Gies učinila - svaka joj čast. Pomoći nekome u nevolji, riskirati i svoj život, zaslužuje - nezaborav.


Još iz kategorije Kota Lj. R. Weissa