Banner
Ministrica Vučković: Dobri rezultati u ribarstvu
INA donirala 900.000 kuna dječjim odjelima zdravstvenih institucija
Sabor: Rasprava oko hitnosti zakona kojim se osiguravaju besplatni obroci u školama
Jutarnji list: Za pripreme osmaša za nacionalne ispite traže i do 2900 kn
Večernji list: Privatnici - za isti novac obavili bismo 25 posto više pregleda
Stručnjaci upozoravaju: Privatizirani mirovinski sustav srlja u propast
Državne nekretnine: Popunjenost državnih stanova 88 posto, 629 prazno

  Ekonomalije

Liječenje inflacije pijavicama i puštanjem krvi

  Miodrag Šajatović/Lider           25.06.2022.         2132 pogleda
Liječenje inflacije pijavicama i puštanjem krvi

Kad su se pojavili prvi slučajevi zaraze koronavirusom, vjerovalo se da će proći zapravo tiho kao onomad ptičja gripa. A ono, pandemija traje već dvije godine. Kad je Rusija napala Ukrajinu, vjerovalo se da će rat trajati nekoliko mjeseci. A ono, kako sada stvari stoje, ratovanje bi moglo potrajati od dvije do četiri godine. Kad se pojavila inflacija, uvjeravalo nas se, a željeli smo u to vjerovati, da će se smiriti do kraja godine. A ono, kako sada stvari stoje, i tu je prilično realno očekivati smirivanje tek nakon, recimo, dvije godine -piše Miodrag Šajatović u tjedniku Lider.

Pojave poput pandemije, rata ili inflacije imaju svoj rok. Koji se teško može skratiti karantenama i cjepivom, zauzimanjem političara za mir ili naporima vlada i središnjih bankara.

Kad je o najnovijem 'jahaču Apokalipse', probuđenoj inflaciji riječ, 'cjepivo' koje je dosad izumila ekonomska znanost, uz malo pretjerivanja, na razini je medicine od prije stotinjak i više godina. Koja je svaku ozbiljniju bolest pokušavala ublažiti pijavicama i puštanjem krvi.

 

Uspaničeni primarijus

Pojednostavnjeno, kapitalizam živi u poslovnim ciklusima: oporavak – ubrzanje recesija – depresija – oporavak… Monetarne vlasti (središnji bankari) zadužene su da u fazi ekspanzije koče, a u fazi kontrakcije stimuliraju ekonomiju kako bi se ublažili ekstremi i šokovi. Opet pojednostavnjeno, nakon krize 2009. emisijom novca monetarne vlasti diljem svijeta podgrijavale su ionako vruću ekonomiju. Svi su se pravili da je sve u redu. Nije se pojavila neka nervozna financijska institucija koja bi izazvala slom burzi. Ali kazna i upaljač stigli su najprije u obliku pandemije, a onda i Putinove agresije na Ukrajinu. (Da nije bilo desetogodišnjega pretjeranoga globalnog rasta, ne bi sirovine toliko poskupljivale da bi Rusija uprihodovala na svojim sirovinama dovoljno novca za financiranje vojne industrije.)

Kad je takvo neodgovorno emitiranje novca izazvalo neizbježnu inflaciju, koja je, evo, u Hrvatskoj u svibnju probila granicu od službenih deset posto, uspaničeni monetarni primarijusi počeli su primjenjivati terapiju s 'pijavicama i puštanjem krvi'. Odnosno dizati kamatne stope i smanjivati emisiju novca. Što će kod pacijenta izazvati usporavanje rasta, a vrlo vjerojatno i eufemistički zvani 'negativni rast' BDP-a, tj. recesiju.

Alibi paket mjera

Kad je o Hrvatskoj riječ, treba biti svjestan nemoći monetarne vlasti i Vlade da ozbiljnije obuzdaju cijene. Sve što se radi (ograničavanje marži, snižavanje trošarina, zamrzavanje cijena, dizanje mirovina za trećinu rasta troškova…) više je politički folklor uplašenih vođa nego paket mjera koji bi mogao ozbiljnije ublažiti rast cijena. Dok se na globalnoj razini ne pronađe model kapitalizma 3.0 koji bi iskorištavanjem mogućnosti digitalne revolucije (umjetna inteligencija), automatski i bez sitnih dnevnopolitičkih interesa, optimirao kapitalističke poslovne cikluse, bit će pretjeranih šokova u standardu najširih slojeva kojima će se izravnavati, nazovimo to, nezasluženi rast standarda ostvaren u godinama kad je 'tiskara novca' radila u tri smjene.

A kad je o poslovnoj zajednici u Hrvatskoj riječ, poremećaji među konkurentima što ih je izazvala digitalna revolucija mogli bi biti manjeg intenziteta nego što će to u sljedećim godinama učiniti inflacija. Biznis se okreće naglavačke. Primjera radi, do jučer su proizvođači sirovina bili out, a prerađivači su bili in. Danas su sirovinaši u rudarstvu ili poljoprivredi face, a profiti koje ostvaruju impozantni. U turizmu se hotelijeri žale jer njihova ponuda zahtijeva mnogo potrošnje energije. Traže pomoć države. Iznajmljivači apartmana se ne bune. Oni su sirovinaši. Prodaju sirovinu – sunce i more.

Onda su tu trgovci koji, htjeli – ne htjeli priznati, u svakoj inflaciji mogu profitirati. Uzmeš kredit po dva posto, stvoriš zalihe i čekaš da cijena ode deset posto. Ostane neka sitnica…

Izgledna recesija u EU na prvi bi pogled mogla pogoditi hrvatske izvoznike. Ali mnogi od njih našli su se u situaciji da je zbog poremećaja smanjen broj njihovih konkurenata na europskom tržištu. Ako tržište i padne nekoliko postotaka, a na njemu ostane 30 posto tržišta koje su pokrivali nestali konkurenti (ili kineska konkurencija, koja je postala skupa), kolač, zapravo, može biti velik. Naravno, bit će mnogo više gubitnika. Kolegica iz redakcije vrlo je jednostavno odgovorila na prijateljičino pitanje kad će se inflacija smiriti: 'Onda kad ti budeš mogla mnogo manje trošiti nego dosad.'

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije