Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

LIBRA: Otpad je roba koja na tržištu ima cijenu


  Grad           gg           01.04.2004.         1057 pogleda
LIBRA: Otpad je roba koja na tržištu ima cijenu

VIROVITICA, 1. travnja - Priopćenjem za javnost na aktualnu temu rješavanja komunalnog i specijalnog otpada u Virovitici u Virovitičko-podravskoj županiji oglasio se virovitički ogranak LIBRE – stranke liberalnih demokrata. U dopisu kojega je potpisala predsjednica ogranka Nada Bartolić LIBRA upozorava gradsku i županijsku vlast na oprez prilikom pregovora s partnerima iz inozemstva koji ovih dana pohode Hrvatsku i pokušavaju joj skupo prodati znanje o zbrinjavanju otpada, jer ga kod njih nitko neće kupiti. «Oni su tu fazu u kojoj se sada mi nalazimo, već skupo platili i došli do zaključka da je to sve bačen novac, kojega kada ste jednom ušli u taj sustav zbrinjavanja otpada, konstantno treba dodavati da bi se održao», smatraju u LIBRI.
LIBRIN stav i prijedloge rješenja ovog problema prenosimo u cijelosti.
«Proteklih dana svjedoci smo intenzivnog traženja rješenja zbrinjavanja komunalnog otpada u našoj županiji koje je usko vezano i za rješavanje toga pitanja za grad Viroviticu.
U posjet nam dolaze stručnjaci iz drugih zemalja, nude svoja rješenja i svoju tehnologiju, naravno uz svoj ekonomski interes. Prema zadnjem izvješću nazire se ideja da se na županiji napravi jedno centralno odlagalište prema važećim strogim standardima zaštite okoliša. U njega bi se dovozio otpad iz cijele županije i na propisan način zbrinjavalo.
Naizgled, ideja i rješenje je dobro, jer bi svi na županiji riješili pitanje otpada, a odlagalište bi bilo pod kontrolom struke i zbrinuto po svjetskim standardima.
Međutim, naše gledište rješavanja toga pitanja bitno odstupa od svega što smo mogli saznati.
LIBRA – stranka liberalnih demokrata polazi od toga da je otpad roba koja na tržištu ima svoju cijenu. Bavljenje otpadom treba postati ekonomski isplativo za društvenu zajednicu u smislu pokrivanja troškova njegova zbrinjavanja i zapošljavanja stanovništva u toj djelatnosti.
Nije slučajno da su strani stručnjaci zainteresirani da nam skupo prodaju svoje znanje o zbrinjavanju otpada, jer ga kod njih nitko neće kupiti. Oni su tu fazu u kojoj se sada mi nalazimo, već skupo platili i došli do zaključka da je to sve bačen novac, kojega kada ste jednom ušli u taj sustav zbrinjavanja otpada, konstantno treba dodavati da bi se održao. Naime, održavanje ogromnih deponija, uz sav strah da se u tlu ne nađe kakva pukotina koja će zagaditi podzemne vode teškim metalima i drugim otrovnim spojevima, uz, ne daj Bože kakav ozbiljniji tektonski poremećaj, traži konstantan dotok novca. Kada se podigne jedno brdo, ispod kojega je otpad, treba tražiti lokaciju za drugo i tako u nedogled.
Budući da su oni društvo u kojemu se pazi na novac, ne samo vlastiti, već i na onaj koji se prikupi od građana raznim porezima, oni su taj novac, umjesto u deponije, usmjerili na organiziranje stanovništva da se otpad selektivno odlaže već u kućanstvima. Shvatili su da je otpad roba kao i svaka druga, samo odbačena, i da je za društvo puno jeftinije i prihvatljivije kao sirovinu reciklirati. Pri tome ne treba očekivati profit, ali je moguće da se sustav sam održava i tu je društvo u cjelini profitiralo.
S pravom se možemo zapitati zar imamo toliko nesposobnu nadležnu državnu upravu i političku garnituru na vlasti koja nije u stanju organizirati društvo tako da, recimo, barem stari papir ne uvozimo, a da o drugoj koristi recikliranja otpada ne govorimo.
Da recikliranje otpada ima ekonomske logike pođimo samo od jedne površne analize.
Kućanski otpad se otprilike sastoji 50 do 60 posto organskog otpada koji se posebno odvojen može kompostirati. Potrebno je uložiti mala sredstva za jedan pogon, zaposliti ljude na proizvodnji humusa koji je na našem tržištu sve više tražen, a koji se, usput, uvozi!?
Gospodi iz Europe ne pada na pamet da za to uređuju skupe deponije, plaćaju ljude, kamione, transport, pa da bi to na kraju bacili.
Preostalih 30 ili 40 posto smeća odnosi se na papir, staklo, plastiku, tekstil i metal. I njega treba samo na gubo sortirati i odložiti u za to predviđene posude.
Njega treba odvesti u drugi pogon gdje će ga novozaposleni radnici prebrati, npr. metal po vrsti, staklo po boji, itd., usitniti, isprešati i prodati kao sirovinu.
Nakon svega treba se pitati - što nam je od kućanskog otpada ostalo? Manje od 10 posto što se ne uklapa u sortirani otpad, a koji se može posebnim postupkom (pirolizom) spaljivati i dobiti toplinsku i električnu energiju.
Sada zaključite sami, trebaju li nam središnji deponij smeća u županiji i zašto nas razni strani stručnjaci obilaze ne bi li nam prodali svoju pamet?
Kod njih nema deponija, jer su fazu deponija prešli osamdesetih godina prošlog stoljeća. Svoje stare projekte izvukli su iz ladica i žele nam ih prodati, jer ih kod kuće davno nitko ne treba. Naši pregovarači bi se trebali upitati zašto nam ti stručnjaci ne nude model organizacije selektivnog prikupljanja otpada i njenog recikliranja? Nije im u ovom trenutku u interesu. To će nam prodavati nakon 10 do 15 godina, samo jednoj drugoj političkoj garnituri.
Za cijelo područje sjeverne Hrvatske treba samo jedna spalionica nesortiranog i specijalnog otpada, npr. bolničkog, ostataka boja i lakova i drugih kemikalija iz industrije i obrtničkih radionica, ali opet ne tako da dobivena toplinska energija ode u vjetar, već da se iskoristi za grijanje i proizvodnju električne energije.
Takvi energetski sustavi postoje, jedan je u središtu Beča, koji je u potpunosti ekološki prihvatljiv, a svojim radom daje toplinsku energiju za zagrijavanje stanova i električnu energiju za javnu rasvjetu.
Na kraju, treba reći da mnogo manje od novaca koji je namijenjen raznim projektima studija utjecaja otpada na okoliš, ispitivanja tla, vodotoka, zraka i plaćanje raznih dozvola, nadzora, inspektora, te kasnije za transport i održavanje deponije, treba uložiti u edukaciju stanovništva i organizaciju sortiranja otpada u domaćinstvima i za njegovu reciklažu, koje je trajno, najjeftinije i najprihvatljivije rješenje.
Ovdje bi na kraju rekli jednu istinu o nama. Kad je ta čuvena Europa sedamdesetih godina prošlog stoljeća uvela propis da se sva roba koja ulazi na njihovo tržište zbog brzog pretovara paletira, nama je trebalo dugih devet godina da se organiziramo u proizvodnji paleta, da robu naslažemo na paletu i zajedno s njom stavimo u vlak ili kamion. Mi bismo dovezli robu do Talijanske ili Austrijske granice i tamo je prekrcavali na palete da bi mogli preko granice.
Tko zna, možda je danas vrijeme dolaženja pameti skraćeno. Vidjet ćemo to na konkretnom primjeru izbora načina zbrinjavanja otpada.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Grad



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: