SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac komentirao je u četvrtak najnovije podatke o inflaciji u Republika Hrvatska, koja je dosegla 5,8 posto, upozorivši da se ne radi o prolaznom šoku, nego o dubljem strukturnom problemu u gospodarstvu. Lalovac je istaknuo kako ga visina inflacije od 5,8% iznenađuje, iako je očekivao rast iznad 5%. Posebno je upozorio na ubrzanje inflacije u kratkom razdoblju s 3,8% na 4,8%, pa s 4,8% na 5,8% u samo dva mjeseca.
Prema njegovim riječima, takav trend pokazuje da mjere Vlade, uključujući zamrzavanje cijena energenata i porezne izmjene, ne uspijevaju zaustaviti inflacijske pritiske. “Unatoč mjerama Vlade, ovo je ozbiljniji strukturni problem nego što se priznaje”, poručio je Lalovac.
Lalovac upozorava da se rast cijena ne zaustavlja, a dolazak turističke sezone mogao bi dodatno pogoršati situaciju. Istaknuo je da je sličan obrazac viđen i prošle godine, kada je inflacija ubrzavala u proljeće i ljeto, a vrhunac dosegnula u rujnu.
Prema njegovoj ocjeni, povećana potražnja tijekom turističke sezone tradicionalno gura cijene prema gore, što znači da se smirivanje inflacije ne može očekivati u kratkom roku.
Lalovac smatra da je ključni problem u tome što se inflacija u početku podcjenjivala. “Prvo se govorilo da problema nema, zatim da je inflacija oko 3%, a u stvarnosti je bila znatno viša”, rekao je.
Kritizirao je i izjave koje inflaciju od 5–6% prikazuju kao nevažnu, upozoravajući da takav pristup dovodi do loših politika i nedovoljno snažnih mjera. Posebno je upozorio na ulogu energenata, ističući da inflacija povezana s energijom već doseže oko 17%, dok su cijene plina trenutno 30 do 40% više nego prošle godine. Naglasio je da se puni učinci rasta cijene plina još ne vide jer će se tek od jeseni odraziti kroz nove kalkulacije, što bi moglo dodatno pogurati inflaciju.
Lalovac je usporedio trenutnu situaciju s krizom iz 2022. godine, kada je rast cijena energenata kasnije doveo i do poskupljenja hrane. Upozorio je da bi se isti obrazac mogao ponoviti prvo rast energenata, zatim prijenos na cijene hrane i ostalih proizvoda Prema njegovim riječima, trenutno je rast hrane još umjeren (oko 3,5%), dok energija raste znatno brže, ali postoji rizik prelijevanja.
Lalovac je poručio da dosadašnje mjere nisu dale rezultate te da su potrebni novi instrumenti. Kao jednu od opcija spomenuo je porez na ekstraprofit, ne kao kaznu, nego kao mehanizam za suzbijanje špekulativnog podizanja cijena. Također je najavio da bi Vlada mogla biti prisiljena na novi paket mjera ako se inflacijski pritisci nastave.
Posebno je upozorio da realni dohoci građana padaju jer plaće ne prate inflaciju. Istaknuo je da će se u idućem razdoblju morati nadoknađivati izgubljena kupovna moć, posebno umirovljenicima, ali i otvoriti rasprava o plaćama u privatnom sektoru. “Ljudi nisu ti koji su pokrenuli inflaciju”, naglasio je.
Lalovac je zaključio kako postoji rizik da inflacija u Hrvatska narodna banka ove godine prijeđe i 7%, ako se nastavi rast cijena energenata i hrane.
