Gotovo dvije godine, čitav život, ova prekrasna kujica živi u virovitičkom skloništu na napuštene životinje. Nazvali su je Suzy. Ostali psi vremenom odlaze s udomiteljima, a ona ostaje. Nada se da će ove zime ipak otići u neke dobre ruke, kod ljude velikog srca pa im poručuje: "Prvih nekoliko mjeseci života ne želim se ni prisjećati, na meni su ostavili grozan trag. Zbog svega kroz što sam prošla, držim se po strani. Obožavam se maziti i osjetiti dodir tople ruke, ali često ostajem bez njega. Okružena sam psima koji su veći i jači od mene, ali i puno uporniji kako bi dobili pozornost bilo koga tko nas dođe pogledati, prošetati i pomaziti. Uvijek iz daljine promatram kako se bezbrižno igraju s ljudima. Prilaze im bez straha. A strah od odbijanja nešto je što me prati cijeli život, iskusila sam ga previše. Tek kada je zrak čist, uspijem skupiti hrabrosti i provjeriti je li ostalo vremena i za mene. Nevidljiva sam za većinu ljudi koji dođu odabrati nekoga od nas. Znam da bih trebala kao i drugi pokušati privući pozornost na sebe, no ne znam kako. Treba mi osoba koja će me razumjeti, hrabriti i uz koju ću se prvi put u svom životu osjećati sigurno. Jesi li ti moja hrabrost?".
