Banner
HAK: Kolnici mokri
DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
Za dva vanjska člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja 24 prijave
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
Na Zeljarijadi u Vidovcu predstavljena rekordna mega sarma dugačka 1.501 metar
DHMZ: Narančasto upozorenje na količinu kiše te jake udare vjetra
Nekoliko stotina mladih liječnika zatražilo hitnu reformu zdravstva

  Virovitičani u Zagrebu

Kristian Novak i Kruno Lokotar u Društvu Virovitičana

  Sandra Pocrnić Mlakar/foto Neven Petrović i Emil Gazdek           04.04.2022.         2848 pogleda
Kristian Novak i Kruno Lokotar u Društvu Virovitičana

Sve moje knjige dijelom su nastajale i u Virovitici – rekao je Kristian Novak na predstavljanju u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu treće srijede u ožujku. Na svoje prvo gostovanje u Zavičajnom društvu Kristian Novak stigao je u pratnji urednika Krune Lokotara i obojica su raspoloženo govorili o manje poznatim detaljima iz biografije književnika te predstavili njegova velika romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin ali najljepši“, koji su postavljeni i kao kazališne predstave, prevedeni na više jezika, a pripremaju se i filmske adaptacije.

Kruno Lokotar istaknuo je kako je Novak jedinstven pisac koji se dokazao kao znanstvenik – doktoratom i znanstvenim radom; kao umjetnik – s dva romana koja je hvalila i kritika i publika; te kao sportaš – kao reprezentativac Hrvatske u karateu, koji je osvajao medalje na svjetskim i europskim natjecanjima. Kristian Novak predstavio se Virovitičanima još i kao sveučilišni profesor, govoreći o svom radu sa studentima, a prije svega kao obiteljski čovjek, budući da je razlog njegova dolaska u Zavičajno društvo njegova supruga Mirna rođena Šenjug, Virovitičanka, trostruka prvakinja Europe u karateu, koja je gostovala u Zavičajnom društvu u ožujku 2008. godine, nakon osvajanja prvog europskog zlata.

U dvorani Zavičajnog društva u Ilici 43 goste su na stolu dočekale četiri dosad objavljene knjige Kristiana Novaka - prvijenac „Obješeni“, doktorska disertaciju pod naslovom „Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca“, te romani „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“. Prije nego što je prepustio vođenje Kruni Lokotaru, Neven Petrović pročitao je respektabilne biografije gostiju te istaknuo kako je njemu osobno najzanimljiviji naslov docenta dr. sc. Kristiana Novaka njegova doktorska disertacija pod naslovom „Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca“, gdje je opisan i kontekst ilirskog pokreta.

Pozdravljajući Virovitičane, Kristian Novak predstavio se, na zadovoljstvo zavičajaca, prije svega kao virovitički zet,

- Kad sam osvojio nagradu tportala, u Virovitičkom listu naslov je bio „Virovitički zet osvojio nagradu tportala“, ime nije bilo važno – ispričao je književnik virovitičku anegdotu i dodao da Viroviticu obožava i često je posjećuje s obitelji. I Mirna je trebala doći u Zavičajno, ali djeca su bolesna, pa je ostala s njima, dodao je započinjući predstavljanje ljubavnom pričom o dvoje mladih karatista.

- Upoznali smo se na natjecanjima u karateu, ja sam bio prvak u muškoj, a Mirna u ženskoj konkurenciji. Imamo sliku na kojoj smo oboje mali, Mirna manja, a ja malo veći pored nje. Kad smo odrasli, jedno vrijeme nismo imali o čemu pričati: ona je smatrala da sam ja bahat, a ja sam smatrao da je ona. Kasnije smo shvatili da nismo jedno drugom konkurencija. Danas imamo troje djece – rekao je Novak.

Govoreći o suradnji s Kristianom Novakom, urednik Kruno Lokotar opisao je različite tipove pisaca.

– Postoje pisci pustinje i pisci prašume - prvi su minimalisti, a drugi imaju raskošne opise i puno likova, a Kristian Novak je pravi prašumski čovjek - rekao je Lokotar i dodao: - Također, postoje pisci koji pišu o sebi i pisci koji se bave kolektivom, a Kristian Novak spada među ove druge.

Unatoč uspjesima koje je postigao sa svoja dva romana, Kristian Novak, kako je rekao, nikada nije namjeravao postati pisac i u osnovnoj školi imao je najslabije ocjene baš iz hrvatskog i iz tjelesnog. Trebalo je dosta vremena i podrške profesora da oslobodi svoje talente, a pretpostavlja da je ključna bila upornost. ­

- Jednom sam slomio sitnu koščicu u stopalu nakon petnaest godina treniranja karatea. Liječnici su prognozirali da će se noga možda oporaviti tako da ne šepam, ali da ne mogu nastaviti baviti se sportom. Nisam pristao na to da godine treniranja budu uzaludne. Uporno sam trenirao dalje, vratio se na natjecanja i dospio do finala svjetskog prvenstva. Nisam osvojio zlato, ali u finalu sam bio.

- Tebe treba gaziti – prokomentirao je Lokotar i nasmijao Novaka i sve prisutne koji su ovom prilikom mogli zaviriti u odnos autora i urednika dok surađuju na tekstu.

- Zahvalan sam Kruni Lokotaru jer je kritičan. Vrlo je važno imati nekoga tko će kritički pročitati tekst. Treći roman polako nastaje i po završetku će u ruke urednika – rekao je Kristian, napominjući da će se u sljedećim romanima maknuti iz Međimurja, ali da njegove glavne teme i dalje ostaju krivnja, kajanje i traumatična iskustva.

– Tekst nije gotov kad je napisan, učim to i svoje studente već na razni seminarskog rada. Puno radim na tekstu i nastojim postići da bude manje loš. I sad kad čitam odlomke iz svojih romana zna me iznervirati neka rečenica koja je mogla biti bolje napisana.

Sjećajući se utjecaja koji su ga oblikovali, Kristian Novak spomenuo je sestru Sanju, koja je je studirala anglistiku i germanistiku. U njezinoj literaturi susreo se s velikim književnicima i pitao se može li pisati kao oni. Drugi presudan utjecaj bio je profesor hrvatskog jezika u gimnaziji Ivan Pranjić koji ga je poticao na pisanje i naučio kako se tekst može oblikovati. Danas mu je zahvalan jer zbog njega zna koliko je važno motivirati studente.

Na pitanje Krune Lokotara o prijevodima romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin ali najljepši“, Novak je odgovorio da su oba prevedena na nekoliko stranih jezika među kojima su norveški, mađarski, francuski, engleski, poljski i slovenski. „Črna mati zemla“ bio je i na vrhu top-liste najprodavanijih romana u Srbiji, gdje je objavljen bez prijevoda. Nakon kazališnih predstava u Zagrebačkom kazalištu mladih i Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, pripremaju se i filmske adaptacije. „Ciganin ali najljepši“ razrađuje se u tv-seriju od šest nastavaka, a u projektu sudjeluje Mario Kozina. Prilagodba romana različitim medijima pokazala se kao vrlo zahtjevan je posao.

- Kazališnim adaptacijama nisam se htio baviti, ali pristao sam napisati filmski scenarij za Ciganina – ispričao je Kristian. – Kad sam predao scenarij rekli su mi da bi takav film trajao četiri sata, a njima treba sat i pol. U romanu je dijalog u prvom planu i kad netko treba reći nešto važno, navodi se što je rekao, dok je na filmu dijalog zadnja mogućnost jer se informacije razmjenjuju i na druge načine.

Na pitanje kada stigne pisati, Novak je odgovorio da piše ujutro dva-tri sata i navečer dva-tri sata, a pisanje svakog romana traje četiri godine.

- I nakon dvadeset godina života u Zagrebu uvjeren sam da tu na privremenom radu i da ću se jednog dana vratiti u provinciju, možda i u Sveti Martin na Muri, gdje sam proveo djetinjstvo – rekao je Kristian Novak.

Iscrpan razgovor s književnim velikanima potrajao je više od sat vremena, a pozdravili smo se pozivom na novi posjet u povodu sljedećeg romana.

Razgovoru s Kristianom Novakom u Zavičajnom društvu Virovitičana prisustvovali su i predstavnici Zavičajnog društva Međimurja.

 

Dr.sc. Kristian Novak (Baden-Baden, Njemačka, 1979.) hrvatski je književnik i lingvist

Osnovnu školu polazio je u Sv. Martinu na Muri, srednju školu završio u Čakovcu, studij germanistike i kroatistike diplomirao na Filozofskom fakultete u Zagrebu 2005. godine, gdje je i doktorirao 2011.
Zaposlen je kao izvanredni profesor na Odsjeku za germanistiku Filozofskog Fakultete u Zagrebu. Prvi roman ”Obješeni" objavio je 2005. godine. Pjesme su mu objavljene u Antologiji međimurske mlade lirike 2011. godine. Roman “Črna mati zemla” objavljuje 2013. godine, a roman ”Ciganin , ali najljepši” 2016. godine.

Za roman „Črna mati zemla“ osvojio je, 2014. godine, nagradu Tportala za roman godine, a za roman “Ciganin, ali najljepši” osvojio je, 2017. godine, književne nagrade Tportala, “Frana Galovića” i “Ksavera Šandora Gjalskog”.

U Zagrebačkom kazalištu mladih, iste godine, postavljena je predstava “Črna mati zemla”, a u Hrvatskom narodnom kazalištu drama ”Ciganin, ali najljepši”.

Romani su adaptirani za radio na Hrvatskom radiju 3, u emisiji Radio roman.

Producentska kuća Antitalent pretvara roman „Črna mati zemla“ u film.

Na studiju lingvistike Filozofsko fakultete u Zagrebu obranio je 2011. doktorat pod nazivom “Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“. U znanstvenom radu posebno je proučavao višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta i objavio opsežnu studiju “Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca”, 2012. godine. Dugogodišnji je član uredništva znanstvenoga časopisa “Suvremena lingvistika”.

Kruno Lokotar (Daruvar, 1967.) urednik, selektor i voditelj festivala, aktivist

Diplomirao je književnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritike, kulturološku publicistiku, esejistiku, putopise. Uređivao je različite kulturne publikacije te više od četiri stotine knjiga; uređivao je emisije o kulturi na HRT-u.
Kao najbolji urednik dobio je nagradu ”Kiklop” (2004.).
Osnivač je udruge Kulturpraktik te nagrada „Na vrh jezika“ (za poeziju) i „Prozak“ (za prozu), za autore do 35 godina.
Jedan je od pokretača festivala Fališ (Šibenik), KaLibar (Varaždin), Prvi prozak na vrh jezika (Zagreb), storytelling Spikigin (Zagreb). Potpredsjednik je Društva pisaca Hrvatske.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virovitičani u Zagrebu