Slučaj propale Štedno-kreditne zadruge Virovitica i njezinih ogorčenih članova,
koji ovih dana prozivaju ministra Šukera, ponukao je Ministarstvo financija
na reakciju, navodeći da su “poduzete sve mjere i postupci u okviru zakonskih
ovlasti”, a one su, čini se, bile ograničene.
Postojećih 107 štedno-kreditnih zadruga (ŠKZ) uskoro se mora opredijeliti hoće li prerasti u male banke ili poslovati kao kreditne unije, uz veću zaštitu od kreditnog rizika nego dosad.
Nadzor nad poslovanjem tih financijskih institucija, koje su bile u domeni Ministarstva financija, preuzet će Hrvatska narodna banka. Novi uvjeti rada ŠKZ-a proizlaze iz dva nova zakona koje će Ministarstvo financija ovih dana predložiti Vladi. Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o bankama te Zakonu o kreditnim unijama, a njihovo stupanje na snagu očekuje se 1. siječnja 2007. godine.
U Ministarstvu financija pojašnjavaju da je glavni cilj zakonskih izmjena “konačno stati na kraj lihvarenju, visokim kamatama i kreditima sa stupova”, kojemu su bile sklone neke zadruge u težnji za stvaranjem visokih profita bez odgovarajućih instrumenata osiguranja.
Najčešće sredstvo osiguranja bili su čekovi ili tekući račun za plaću, a krediti su se odobravali i onima koji nisu bili članovi zadruge, bez ikakvog osiguranja i uz visoke kamatne stope, što je često vodilo neslavnom kraju.
“Buduće kreditne unije poslovat će na načelu uzajamnosti i njihov cilj neće biti stvaranje profita, nego zaštita vrijednosti novca članova. Imat će uspostavljena pravila upravljanja rizicima, oblikovanja pričuva i vođenja poslovnih knjiga te jasno propisana prava i obveze svih članova”, objašnjavaju u Ministarstvu financija.
Slučaj propale Štedno-kreditne zadruge Virovitica i njezinih ogorčenih članova, koji ovih dana prozivaju ministra Šukera, ponukao je Ministarstvo financija na reakciju, navodeći da su “poduzete sve mjere i postupci u okviru zakonskih ovlasti”, a one su, čini se, bile ograničene.
Prema direktivi Europske Unije, štedno-kreditne zadruge trebale su prerasti u banke ili prestati s radom. Međutim, prema uzoru na neke druge zemlje, Ministarstvo financija izborilo se za izuzeće od te direktive, nastojeći “produljiti život” obrtnicima i drugima koji dobro posluju u sklopu zadruga. Ako žele, one s nešto većim financijskim potencijalima morat će se usuglasiti sa Zakonom o bankama, koji će doživjeti određene izmjene. Među ostalim, uvodi se model štedne banke, a propisani temeljni kapital iznosi najmanje osam milijuna kuna.
Od postojećih 107 štedno-kreditnih zadruga, čija se aktiva procjenjuje na 1,5
milijardi kuna, analize Ministarstva financija pokazuju da bi ih pet moglo prerasti
u banke, a preostale će se spajati ili zatvarati pa bi na tržištu moglo biti
mjesta za 40-ak kreditnih unija.
Odjel za nadzor štedno-kreditnih zadruga podnio je prekršajne prijave protiv
njih 18, deset ih je ostalo bez odobrenja za rad, četiri su tijekom postupka
nadzora dobrovoljno pokrenule postupak likvidacije, a u postupku je oduzimanje
odobrenja za rad još dvjema štedno-kreditnim zadrugama. U Ministarstvu financija
žale se da je postojeći zakonski okvir bio nedovoljan za uvođenje reda u poslovanje
tih institucija.
