Korupcija je i dalje jedan od izazova za Europu. Korupcija pogađa sve države članice EU-a te košta europsko gospodarstvo oko 120 milijardi eura godišnje. Države su članice prethodnih godina poduzele mnoge inicijative, ali rezultati su nejednaki i potrebno je učiniti više kako bi se korupcija spriječila i sankcionirala. To su neki od zaključaka iz prvog Izvješća EU-a o borbi protiv korupcije koje je danas objavila Europska komisija.
U Izvješću EU-a o borbi protiv korupcije objašnjava se situacija u svakoj državi članici: koje se antikorupcijske mjere provode, koje djeluju te što bi se moglo poboljšati i kako. Nacionalna poglavlja na engleskom jeziku i nacionalnim jezicima dostupna su ovdje: http://ec.europa.eu/anti-corruption-report
Izvješće pokazuje da se priroda i razina korupcije razlikuju u državama članicama te da učinkovitost mjera borbe protiv nje može biti sasvim drukčija. Također ukazuje na to da korupcija zaslužuje veću pozornost u svim državama članicama.
To pokazuju rezultati istraživanja Eurobarometra objavljenog danas o stavovima Europljana o korupciji. Istraživanje pokazuje da tri četvrtine (76 %) Europljana smatra da je korupcija raširena, a više od polovine (56 %) smatra da se razina korupcije u njihovoj zemlji povećala tijekom protekle tri godine. Jedan od dvanaest Europljana (8 %) izjavio je da je iskusio slučaj korupcije ili mu svjedočio u protekloj godini. Rezultati Eurobarometra dostupni su ovdje.
„Korupcija narušava povjerenje građana u demokratske institucije i vladavinu prava, šteti europskom gospodarstvu i državama uskraćuje prijeko potreban prihod od poreza. Države su članice proteklih godina mnogo učinile u borbi protiv korupcije, ali današnje izvješće pokazuje da to nije ni izdaleka dovoljno. U Izvješću se predlaže što se sve može učiniti i radujem se što ću surađivati s državama članicama kako bi se to i ostvarilo", izjavila je Cecilia Malmström, povjerenica EU-a za unutarnje poslove.
Proteklih je godina Hrvatska uložila znatne napore u sve veću borbu protiv korupcije. No čini se da je naglasak stavljen na suzbijanje, a ne na sprečavanje korupcije. U današnjem izvješću Komisija Hrvatskoj predlaže stvaranje kodeksa ponašanja izabranih dužnosnika na središnjoj i lokalnoj razini uz odgovarajuće instrumente za jamčenje odgovornosti, temeljito provjeravanje prijava o imovinskom stanju i sukoba interesa javnih dužnosnika te uspostavu učinkovitog mehanizma za sprečavanje korupcije u državnim poduzećima i poduzećima kojima upravlja država. Nadalje, Komisija predlaže provedbu strategije sprečavanja korupcije u javnoj nabavi, među inim i u zdravstvu, te uspostavu mehanizama za zaštitu zviždača koji prijavljuju slučajeve korupcije.
Uz analizu stanja u svakoj državi članici EU-a, Europska komisija predstavlja i dvije opsežne ankete. Više od tri četvrtine europskih građana (94 % u Hrvatskoj) smatra da je u njihovoj zemlji raširena korupcija. 4 % Europljana (6 % Hrvata) prošle je godine bilo u prilici da mora platiti mito ili je na neki način svjedočio korupciji. U 81 % hrvatskih poduzeća smatra se da im korupcija stvara prepreke u poslovanju.
Korupcija na različite načine utječe na sve države članice
Slijede neki od glavnih korupcijskih trendova diljem EU-a:
1. Mehanizmi kontrole
- Korištenje preventivnih mjera (npr. etičkih pravila, mjera podizanja osviještenosti, lakog pristupa informacijama od javnog interesa). Postoje znatne razlike među državama članicama u vezi sa sprječavanjem korupcije. Za neke je učinkovito sprječavanje pridonijelo snažnoj reputaciji niske razine korupcije, u drugima su se preventivne mjere provodile nejednako i s ograničenim rezultatima.
- Vanjski i unutarnji mehanizmi kontrole. U mnogim državama članicama unutarnja kontrola postupaka u javnim tijelima (posebno na lokalnoj razini) slaba je i nekoordinirana.
- Sukob interesa. Pravila o sukobu interesa različita su u EU-u, a mehanizmi za provjeru prijava sukoba interesa često su nedovoljni. Sankcije za kršenje pravila rijetko se primjenjuju i često su slabe.
2. Kazneni progon i kažnjavanje
- Pravila kaznenog zakona kojima se korupcija svrstava u zločin uglavnom postoje u skladu s normama Vijeća Europe, UN-a i zakonodavstva EU-a. Ipak, države su članice neujednačeno prenijele Okvirnu odluku EU-a 2003/568/JHA o borbi protiv korupcije u privatnom sektoru u nacionalno zakonodavstvo.
- Učinkovitost provedbe zakona i kaznenog progona u istraživanju korupcije razlikuje se unutar EU-a. Izvrsni rezultati mogu se vidjeti u nekim državama članicama. U drugima je uspješan kazneni progon rijedak ili su istrage dugotrajne.
- Opsežna statistika o korupciji nedostaje u mnogim državama članicama čime se usporedbe i procjene kompliciraju. Postupovna pravila, uključujući pravila o ukidanju imuniteta političarima, ometaju slučajeve korupcije u određenim državama članicama.
3. Politička dimenzija
- Politička odgovornost. Integritet u politici ostaje problem za mnoge države članice EU-a. Na primjer, kodeksi ponašanja unutar političkih stranaka ili izabranih skupština na središnjoj ili lokalnoj razini ne postoje i često su neučinkoviti.
- Financiranje političkih stranaka. Iako su mnoge države članice donijele snažna pravila o financiranju stranaka, i dalje postoje znatni nedostaci. Odvraćajuće sankcije protiv nezakonitog financiranja stranaka rijetko se nameću u EU-u.
4. Područja rizika
- U državama članicama, korupcijski su rizici uglavnom veći na regionalnim i lokalnim razinama gdje su uzajamne provjere i unutarnje kontrole slabije nego na državnoj razini.
- Urbani razvoj i gradnja, kao i zdravstvo, sektori su koji su izloženi korupciji u nekoliko država članica.
- Postoje neki nedostaci u pogledu nadzora državnih poduzeća, što povećava njihovu izloženost na korupciju.
- Sitna korupcija ostaje široko rasprostranjen problem samo u nekoliko država članica.
Javna nabava: područje izloženo korupciji
Izvješće uključuje posebno poglavlje o javnoj nabavi. Radi se o vrlo važnom području za gospodarstvo EU-a jer javna tijela svake godine potroše približno jednu petinu BDP-a EU-a pri kupnji robe, radova i usluga. To je također područje izloženo korupciji.
Izvješćem se poziva na snažnije standarde integriteta u području javne nabave i daju se preporuke za poboljšanje mehanizama kontrole u nekoliko država članica. Detaljne informacije i određene točke predložene za daljnju raspravu mogu se naći u poglavljima o dotičnim državama.
Kontekst
Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije pokriva svih 28 država članica EU-a. Sastoji se od:
- općeg poglavlja sa sažetkom glavnih rezultata i opisom trendova povezanih s korupcijom u cijelom EU-u i analizom načina na koji se države članice bore protiv korupcije u javnoj nabavi;
- poglavlja o 28 država u kojima je nalazi kratki prikaz općeg stanja u pogledu korupcije, prepoznaju se problemi koji zaslužuju dodatnu pažnju te se naglašavaju dobre prakse koje bi mogle inspirirati druge;
- Izvješće uključuje i rezultate dvaju istraživanja Eurobarometra o percepciji korupcije među europskim građanima s jedne strane i poduzećima s druge strane.
Korisne poveznice
Izvješće EU-a o borbi protiv korupcije uključujući poglavlja o državama, istraživanja Eurobarometra, informativne članke i odgovore: http://ec.europa.eu/anti-corruption-report
Web-mjesto Cecilije Malmström
Pratite povjerenicu Malmström na Twitteru
Web-mjesto Glavne uprave za unutarnje poslove
Pratite Glavnu upravu za unutarnje poslove na Twitteru
