Banner
Hrvatski saboru u srijedu o konačnom prijedlogu Zakona o turizmu
Lalovac (SDP): Osobni podaci 313.000 građana našli su se na crnom tržištu
Mađerić: Zakonom se sprječava zlouporaba prikupljenih sredstava humanitarne pomoći
Pripuz pisao Milanoviću zbog Jakuševca: Zamjera mu selektivni pristup
PISA testovi: Hrvatski učenici u prosjeku, osim u matematici
Zavod za javno zdravstvo: Nema ugroze zdravlja građana
Zavod za javno zdravstvo: Nema ugroze zdravlja građana

  Gospodarstvo

Konferencija o zapošljavanju stranih radnika: Hrvatsku pozicionirati kao atraktivnu destinaciju za useljenike

  hgk           02.10.2023.         1529 pogleda
Konferencija o zapošljavanju stranih radnika: Hrvatsku pozicionirati kao atraktivnu destinaciju za useljenike

S ciljem unapređenja, ubrzanja i pojednostavljenja procedura, HGK, Ministarstvo rada i HZZ pokreću projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage. Hrvatska je suočena s velikim deficitom radne snage. U tržišnoj utakmici za radnicima, kao mala otvorena ekonomija koja ulazi na tržište desetljećima nakon svojih konkurenata – velikih europskih država, imamo nepovoljniju poziciju za natjecanje i poslodavci ne dobivaju dostatni broj kvalificiranih radnika, istaknuto je na konferenciji "Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja" koja se održala u organizaciji HGK Komore Zagreb.

Kao destinacija rada, moramo ulagati veliki trud u pozicioniranje na tržištima s kojih radnici dolaze, kazao je u uvodnom dijelu konferencije predsjednik HGK Luka Burilović.

"Budući da nam je uvoz radne snage u ovom obujmu novost, morat ćemo se prilagoditi. Trebamo znati koja su to tržišta koja nam mogu ponuditi radnike sa specifičnim znanjima. Zato je Hrvatska gospodarska komora, s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u pokretanju projekta predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage", kazao je Burilović ističući da je cilj izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati.

"Ravnoteža poslovnog i privatnog života za današnjeg čovjeka jedan je od najvažnijih čimbenika kod odabira poslodavaca; to možemo i moramo iskoristiti", poručio je predsjednik HGK.

Do 21. rujna izdano je 129.038 radnih dozvola stranim državljanima. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini izdano je rekordnih 124.121 dozvola, što je predstavljalo porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. ili čak 279 posto u odnosu na 2018. godinu. Uz to što raste broj izdanih dozvola, mijenja se i struktura stranih radnika po državljanstvu - tradicionalni bazeni u regiji ispražnjeni su te se u potrazi za stranim radnicima sve više okrećemo dalekim azijskim zemljama. Od 10 zemalja iz kojih danas najviše dolaze strani radnici, za njih iz šest zemalja izdaju se vize, što usporava vrijeme njihovog dolaska u RH.

Navedena kretanja posljedično su generirala nagli rast agencija za zapošljavanje, kako za posredovanje tako i za privremeno zapošljavanje, kojih je prema evidenciji Ministarstva rada gotovo 600, iznio je podatak predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher.

"Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti  novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti na tom putu i po potrebi dodatno regulirati njihov rad", kazao je Zaher.

Kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage, postupno se liberaliziraju zakonska rješenja, a u pripremi su i novele čija je svrha daljnje ubrzanje i pojednostavljenje postojećih procedura. Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić naveo je da se predložene izmjene odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad - opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci.ž

"Također, izmjene Zakona predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana - neće se trebati tražiti nova dozvola već mišljenje HZZ-a koje je dužan dati unutar pet dana. Izmjene se odnose i na priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja plave karte EU, koje bi provodilo Povjerenstvo pri HGK. Izmjene Zakona očekuju se najkasnije u prvom kvartalu 2024.",  najavio je Katić.

Za daljnji razvoj RH gospodarstvu je potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

"Neki od ciljeva su sprečavanje zloupotrebe postojećeg modela zapošljavanja stranaca (Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada), omogućavanje učinkovitog izdavanja dozvola za boravak i rad stranih radnika u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada te uspostavu suradnje s drugim državama i to putem ugovora o socijalnom osiguranju te putem sporazuma i protokola, kako bi se pojednostavila mobilnost radne snage", rekao je Vidiš. 

O filipinskom modelu upravljanja migracijama, koji je globalno poznat i koji Međunarodna organizacija rada (ILO) ističe kao pozitivan primjer, govorio je Levinson C. Alcantara, pomoćnik tajnika u filipinskom Ministarstvu za radnike migrante (Department of Migrant Workers). Ministarstvo regrutira i vodi evidenciju o radnicima koji poslove pronalaze na stranim tržištima rada, zaduženo je i za regulaciju rada agencija, koje svake četiri godine trebaju obnavljati licence kako bi mogle odrađivati selekcijski postupak kod pronalaska radnika adekvatne stručne spreme. Među ostalim, stroga regulativa propisuje da agencije imaju visok temeljni kapital i posjeduju bankovne garancije.

Direktor agencije specijalizirane za ustupanje i posredovanje u zapošljavanju filipinskih radnika Pinoy385 Stjepan Jagodin, govorio je o procesu regrutiranja radnika iz ove daleke zemlje i proceduri koju je potrebno zadovoljiti.

U sklopu konferencije održan je panel "Iskustva iz prakse: gdje smo i kamo idemo?", na kojem se govorilo o prednostima i izazovima s kojima se suočavaju hrvatski poslodavci prilikom zapošljavanja putem agencija. Većina hrvatskih tvrtki radnike iz dalekih zemalja pronalazi preko agencija.

Zanimljivo je iskustvo koje je iznio Sanjin Purić, predsjednik Uprave, GP Krk. Od ukupno 900 zaposlenika oko 400 njih su stranci, najviše iz BiH, ali značajan broj je i iz dalekih zemalja. Zapošljavaju strane radnike preko domaćih i stranih agencija, ali ističe da su im se kao najbolji radnici pokazali kandidati koje preporuče postojeći radnici.

"Fluktuacija stranih zaposlenika u ovoj građevinskoj tvrtki je velika, strani radnici odlaze na zapad za boljim uvjetima", kaže Purić.

Predsjednik Uprave Metal Producta Igor Vrdoljak, veliku fluktuaciju naveo je kao problem kod domaćih zaposlenika, ali ne i stranih jer se kaže kod njih kvalitetno provede selekcijski postupak.  

"Činjenica je da su neki otišli na zapad, ali se vraćaju. Postali smo interesantno mjesto, plaće rastu, postaju pristojne. Kada usporede troškove života na zapadu, neki radnici nam se vraćaju u tvrtku", rekao je Vrdoljak.

Direktorica Ljudskih potencijala u Maistri Tina Turk Lupieri, navela je da je kod njih fluktuacija stranih radnika nešto veća, oko 30 posto jer je riječ o zapošljavanju sezonskih radnika, ali da je također manja među stranim radnicima u odnosu na domaće. Jedan od razloga može biti i mjera pomoći koju Maistra nudi stranim zaposlenicima iz dalekih zemalja – plaća im putne troškove kada idu na godišnji odmor ili kada odlaze zbog isteka ugovora.

Na konferenciji su sudjelovali veleposlanici i diplomatsko-konzularni predstavnici iz desetak zemalja iz kojih zadnjih godina u Hrvatsku dolazi najveći broj stranih radnika, od susjednih BiH, Srbije, Albanije i Kosova do dalekih Filipina, Indije i Bangladeša.

Zakonodavstvo treba prilagoditi rastućim potrebama za stranim radnicima, a Hrvatsku učiniti atraktivnom destinacijom za useljenike, zaključeno je na konferenciji održanoj u HGK.

Između ostalog, to podrazumijeva donošenje nove imigracijske strategije s poticajnim mjerama za strane radnike, integracijsku politiku te dugoročno osmišljen pristup useljeničkoj politici i konsenzus svih relevantnih političkih, gospodarskih i socijalnih aktera u Hrvatskoj.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo