Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Gospodarstvo

Komentar glavnog ekonomista HGK Gorana Šaravanje o prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena

  Goran Šaravanja/HGK           12.03.2023.         1715 pogleda
Komentar glavnog ekonomista HGK Gorana Šaravanje o prvoj procjeni indeksa potrošačkih cijena

Prema prvoj brzoj procjeni DZS-a i Eurostata (od 2. ožujka), godišnja inflacija potrošačkih cijena je u eurozoni iznosila 8,5 posto, a u Hrvatskoj 11,9 posto (CPI) odnosno 11,7 posto (HICP). Time se nastavilo ublažavanje njenog godišnjeg rasta, u eurozoni četvrti uzastopni mjesec, a u Hrvatskoj treći uzastopni mjesec. No, na mjesečnoj razini, cijene su bile više, u Hrvatskoj za 0,2 posto , a u prosjeku eurozone 0,8 posto.

Temelj ublažavanja rasta godišnje inflacije je niži godišnji rast cijena energije, dok cijene hrane postaju jači inflatorni izvor. Cijene hrane su, naime, i u siječnju i u veljači porasle i u eurozoni i u Hrvatskoj na godišnjoj razini, iako su globalne cijene hrane i poljoprivrednih sirovina u padajućem trendu (FAO indeks cijena hrane pokazuje godišnji pad cijena posljednja tri mjeseca).

Cijene sirove nafte i prirodnog plina na robnim burzama su također u padu te su ispod razina od prije godinu dana. Rast cijena energije je još uvijek ograničen mjerama vlada, dok je cijene hrane teže kontrolirati u tržišnim gospodarstvima. U Hrvatskoj cijene hrane imaju veći ponder u indeksu potrošačkih cijena nego što je to u prosjeku eurozone, pa promjene cijena hrane imaju i veći utjecaj na opću razinu statistički iskazane inflacije u Hrvatskoj nego u eurozoni.

 Unutar eurozone je u veljači raspon inflacije bio od 4,8 posto u Luksemburgu do 20,1 posto u Latviji, a Hrvatska je imala petu najvišu razinu. Kao i većina ostalih vlada u EU, hrvatska vlada intervenira kod cijena energenata.

Novi paket mjera najavljen za travanj ublažit će inflatorne pritiske. Spomenute stope rasta cijena hrane i energenata u Hrvatskoj i eurozoni bile bi znatno izraženije bez intervencija vlada. Najavljena poskupljena roba široke potrošnje u idućim mjesecima svakako će utjecati na mjesečne stope inflacije, ali i dalje očekujemo niže godišnje stope inflacije tijekom godine.

Ne samo što očekujemo da će visoka inflacija utjecati na osobnu potrošnju, već je i razina cijena znatno viša nakon prošlogodišnje inflacije pa bi poskupljenja morala biti još izraženija da bi se ostvarila ista stopa inflacije.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo