Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Koliko Hrvatska ima Haludova?


  Komentar           Tina Maestral           10.08.2011.         7440 pogleda
Koliko Hrvatska ima Haludova?

     Na predivnom otoku Krku se nalazi veoma poznata Malinska, čiji je najvažniji adut do prije dvadesetak godina bio kompleks - naselje Haludovo. Imala sam sreće ove godine posjetiti Malinsku, te sam odvedena na plažu koja se smatra najboljom u Malinskoj - pretpostavljate - plaža Haludovo. No, kako se do plaže može doći autom ili pješaka, u brojnim posjetima plaži mi je u oko zaboden najveći trn ikad - devastirano naselje Haludovo.

Moja istraživačka narav me nikako nije prestala vući razgledavanju naselja i najvećeg hotela „Palace" u koji ulaze samo najhrabriji turisti, pokoji nostalgični mještanin, te narkomani i beskućnici.

         Ispočetka sam mislila da se radi samo o jednom hotelu, ali istraživanjem i razgovorima s mještanima i bivšim zaposlenicima naselja Haludovo sam saznala da se radi o nekoliko hotela od kojih su sada u funkciji samo dva koja u svakoj godini bilježe milijunske gubitke.

Naselje Haludovo nije sačinjeno samo od hotela, već i od brojnih mozaičnih stepeništa koja vode od hotela i ceste kroz predivan parkić do plaže, mnoštva predivno arhitektonski izgrađenih svlačionica/kupaonica nadomak plaže koje su služile kao tuširanje nakon plaže ili odlazak u toalet ili bilo koju drugu aktivnost pošto su bile bogato opremljene kadama, umivaonicima, toaletima, te s tepisonima na podu. To nije sve, u kompleks spadaju i mnoga teniska igrališta sada obrasla u korov i jedva prepoznatljiva.

         Arhitekt koji je sve to osmislio je Boris Magaš, a izgradnja je počela 1968., te je završena 1971. godine.

         Hotel je tada smatran jedan od najboljih u Jugoslaviji, izgrađen od Amerikanaca čije su Penthouse zečice posluživale u elitnom klubu Mirage koji je s radom prestao devedesetih godina. Arhitektura je zapanjujuća, dostojna i današnjih najboljih hotela. U unutrašnjosti je u glavnom holu krov napravljen od ogromnih kocaka drveta, svaki drugačije duljine, s krovnim prozorom; također postoji veličanstveni kamin koji seže do krova i služio je kao mjesto za aperitive, a izgrađen je od štokanog kamena (domaći kamen koji se čekićem obrađivao da mu površina bude hrapava) od kojeg su izrađeni i separei Mirage kluba.

         U hotelu je na nekoliko mjesta svirala različita glazba, ovisno o ukusima, a oboružan je i unutrašnjim i vanjskim bazenima, saunom, kuglanom, konferencijskom halom, ogromnom terasom, restoranom, predivnom kuhinjom, te je za potrebe četiri kata koristio dva dizala.

Svaka soba je bila opremljena i sa kupaonicom, a cijeli hotel je prekriven kvalitetnim tepisonima.

         U sklop naselja također pripada besplatno parkiralište dovoljno veliko za dvjestotinjak automobila koje sada zjapi prazno, zatvoreno je običnim lancem kako turisti ne bi mogli koristiti to parkiralište, umjesto onih koja se naplaćuju golemim ciframa.

Također, u stilu hotela, gdje je sve rađeno kružno, je uređena i plaža udaljena stepenicama 50 metara, tako da se u potezu od kilometar i pol nalaze kružni „separei" za ručnike i sunčanje, promjera otprilike 3 metra, ima ih sigurno stotinu. To je jedan od malog dijela naselja koji se još uvijek koristi.

         Bivši zaposlenik naselja mi je povjerio da je prestankom rada i devastacijom osjetio kao da mu je nešto ukradeno, te da se tako osjeća i većina građana Malinske, pošto je hotel zapošljavao oko 250 ljudi jer je hotelski kapacitet primao oko 500 gostiju, a ti zaposlenici su svojim radom hranili blizu tisuću pripadnika svojih obitelji. Nakon propadanja naselja se također smanjila naseljenost Malinske više od 15 %.

         Nitko ne zna zašto je naselje propalo, zna se samo da je propadanje počelo privatizacijom, s godinama su se mijenjali vlasnici, da bi sada većinski vlasnik bio ruski magnat koji zbog problema s papirima ne može početi ulagati u obnovu jer mu nitko ne garantira da nakon obnove država neće odlučiti da privatizacija nije kompletna, te uzeti dijelove hotela jer još uvijek Hrvatski fond za privatizaciju drži određeni postotak dionica hotela.

Zna se da se tokom rata u hotele prihvatilo izbjeglice i prognanike koji su nakon rata odbijali izaći, te zbog naredbe da se isele su iz nepoznatih razloga devastirali cijeli hotelski kompleks, bacajući namještaj van kroz prozore, u bazene, razbijajući dizala i sva moguća zrcala, tako da hotel sada izgleda kao set iz video igre Silent Hill, čijem „štihu" pridodaju i stepenice koje su obilježene krvavim tragovima od prizemlja do zadnjeg kata, zvuk vjetra kroz napuštene hodnike koje krase potrgana vrata i ostali namještaj, raslinje koje raste iz svake pukotine, te zvuk krckanja polomljenog stakla pod nogama.

         U čijem je interesu ostaviti takav biser devastiran dok se na svakom mogućem kvadratnom metru grade nekvalitetne apartmanske zgrade, u kojima sam boravila i ja, te primjećivala napukline na stropu napravljene nekvalitetnom izradom knaufa, probijanje vode iz okolnih zidova zgrada za koju se ne zna da li je kanalizacijska ili podzemnih voda? U čijem je interesu graditi te zgrade daleko od mora dok se arhitektonska diva nalazi tik do plaže i propada?

         Ovo nije izdvojeni slučaj, mnoštvo napuštenih blaga se može naći duž jadranske obale, tako na primjer i hoteli Kupari kod Dubrovnika. Turistima sve to zapinje za oko, no, sličnu neobjašnjivu raspodjelu sredstava možemo naći i u unutrašnjosti; kao na primjer dok se sada biser Virovitice - Palača Pejačević privatizira i zjapi kao ruglo grada godinama, ulaže se u izgradnju semafora koji zbunjuju građane, u kružne tokove i razne projekte koji ne mogu donjeti zaradu, a mjesto koje bi moglo donjeti turističku i raznu drugu zaradu ostaje sakriveno iza žutih građevinskih zidova.

         U čemu je stvar? Zašto država ne sredi papire? Zašto se strani ulagači onemogućavaju kada je već došlo do privatizacije?  Očigledno je da je u sve upletena neka zamršena politika, svakakvi odgovori mi padaju na pamet, ali puštam ih vašem sudu.

http://www.google.hr/search?q=Haludovo&hl=hr&client=firefox-a&hs=TdC&rls=org.mozilla:en-US:official&prmd=ivns&tbm=isch&tbo=u&source=univ&sa=X&ei=gEVATob2E8OSOumOwfkO&ved=0CCYQsAQ&biw=1280&bih=668 - slike naselja Haludovo prije privatizacije i devastacije

http://www.facebook.com/pages/Haludovo-nostalgia/273748318788 - FB stranica nostalgičara Haludova sa pričama i slikama, dokumentima na kojima možete pročitati što je sve Haludovo naselje nudilo

http://www.haludovo.hr/index.htm - stranica hotela Haludovo, onog dijela koji još radi, po mojoj procjeni niti 10 posto naselja, osim što se koristi plaža koja je uređena u stilu glavnog hotela;  možete vidjeti sudske odluke poslovanja (najviše se primjećuju gubitci), vlasnike dionica , opis hotela koji rade, cijene i ostalo.

http://www.forum-opp.com/index.php?topic=21439.0 - forum na kojem možete vidjeti i nove i stare slike kompleksa

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

MMMM
13.8.2011. 0:31
Da, i ne samo na Jadranu nego i u cijeloj RH! Mogli bi ih nabrajati barem desetak tako velikih kao Haludovo ili još većih. Očito mogu biti izvor zarade i zapošljvanja, a zapušteni su, zašto? Zašto se ulaže u nešto prolazno i bez mogućnosti zarade kao sadnja cvijeća u gradu umjesto u profitabilne objekte?
Lj. R. Weiss
11.8.2011. 2:30
@MMaestral
Opet odličan članak! I kada ovo pročita - i pogleda- ministar Damir Bajs,(HSS) hoće li bar na tren pomisliti na ostavku?? Tragedija je što takvih Haludova na Jadranu ima koliko hoćeš...! Bljak hrvatska vlada i HDZ-HSS...


Još iz kategorije Komentar



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: