Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Književnost

Književni susret s Ivanom Šojat: Poeziju ne može pisati svatko, poezija je esencija svega

  Marina Mađarević           04.04.2022.         1376 pogleda
Književni susret s Ivanom Šojat: Poeziju ne može pisati svatko, poezija je esencija svega

Zadnji dan ovogodišnjega ožujka obilježio je susret s osječkom književnicom, prevoditeljicom, glazbenicom, dragovoljkom i kulturnom djelatnicom Ivanom Šojat u Horn Pubu u Virovitici. Razgovor s autoricom u ugodnoj je atmosferi povela profesorica Mirjana Kotromanović. Autorica koja je svoj ozbiljniji književni život gradila od 2000. godine, a čiji književni opus danas broji preko 20 književnih djela priznala je kako joj često njezini romani dolaze u snovima.

Nadahnuće kroz snove dokazalo se „najjasnijim“ u slučaju nagrađivanog romana „Unterstadt“ (2009.) čijih je prvih 5 stranica autorica napisala inspirirana snom. I sam roman nastao je, navodi, vrlo brzo – za pet mjeseci. Kad je o poeziji riječ, Šojat oprezno bira riječi. Kako sama navodi, lirika je izložena hiperprodukciji, a poezija je uzvišena i treba je znati pisati: „Poeziju ne može pisati svatko, poezija je esencija svega.“ Uspoređujući pisanje poezije i romana, Šojat navodi kako roman, za razliku od poezije, zahtijeva ustrajnost i veliku dozu razuma.

Na pitanje čije romane voli prevoditi, autorica u trenu odgovara – Mathias Énard, u čijim je romanima „Zona“ i „Boussole“ osobito uživala.

Šojat je progovorila i o muško-ženskim odnosima i pravima i, unatoč feministici u sebi, osobito pravično stala na stranu muškaraca kad je u pitanju roman „Zmajevi koji ne lete“ (2020.). Kad je o međuljudskim odnosima riječ, Šojat smatra da ljudi premalo razgovaraju, a razgovor mnogo toga može riješiti. Navodi kako je tijekom godina odlučila ne tražiti odobravanje ljudi jer se ne mora svidjeti svakomu. Oko sebe je izgradila mali krug sebi važnih ljudi, a radi vlastita mira rado sa suprugom odlazi u prirodu te slikovito navodi: „Bolje razumijem drvo nego neke ljude.“

Otkrila je i svoju veliku ljubav prema fizici i matematici (koje je studirala), riječima Franje Asiškoga, proučavanju religija, francuskom jeziku (koji je usvojila tijekom života u Belgiji), ali i strah od svijeta društvenih mreža u kojemu smo svi postali „robovi sreće“: „Ne smiješ pokazati svoju slabost, moraš pokazati svijetu da ti ništa ne fali, a svi smo porazbijani na svoj način.“

O osječkoj kulturi govori s ljubavlju, prisjećajući se festivala rock glazbe, bečkoga valcera, predstava i koncerata, pomalo žaleći što se taj lijepi grad na razmeđi Slavonije i Baranje danas smatra samo sinonimom kulena, brazde i tamburice – Osijek je puno više.

Ivana Šojat prisutnima je otkrila kako su u pripremi i njezina dva nova romana, „Sama“ (o snažnim ženama, nadahnut stihovima Damira Urbana) te roman o posljednjoj osječkoj spaljenoj vještici Anici Pavković.

Svestrana Ivana Šojat prisutnima je i zapjevala – u pratnji virovitičkog glazbenika Marka Teskere na gitari otpjevala je „House of the Rising Sun“, prisjetivši se pritom i svojih glazbenih uspjeha u raznim bendovima – bendu Enola Gay (s kojim je 1988. snimila dva singla: „Death Calling Song“ i „Gdje si bio tad“), heavy metal bendu Saratoga, „darkerskom“ (kako ga sama naziva) bendu Glad, prisjetivši se svojih devet godina nastupanja u operi HNK u Osijeku (gdje je započela Bellinijevom La Sonnambulom, a završila izvedbom Čarobne frule), kao i nedavne uloge predgrupe novosadskim Frajlama.

Događaj pod nazivom „Književna ViKA“ organizirala je Udruga ViKA.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Književnost