Povodom najave reorganizacije pravosudnog sustava RH virovitički gradonačelnik Ivica Kirin uputio pismo ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću.
Poštovani gospodine Ministre,
Tijekom siječnja ove godine pravosudnim djelatnicima i javnosti predočen je prijedlog reforme pravosuđa (reorganizacije pravosudnog sustava) kojom se iz korijena mijenja teritorijalni i organizacijski sustav postojećeg pravosudnog sustava te preuređuje žalbeni postupak. Osnovni naglasci ove reorganizacije svode se na tri segmenta:
ukidanje općinskih i prekršajnih sudova, uvođenje funkcije ravnatelja pravosudne uprave ( menadžer suda), preuređenje žalbenog postupka kojom se napušta teritorijalna nadležnost županijskih sudova.
Nastavno na najavljenu reorganizaciji pravosudnog sustava otvorena je o javna rasprava o prijedlozima ove reforme, dotično o nacrtima prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova i državnih odvjetništava koja teče do 14. veljače 2014.godine.
Kako je ova problematika od osobite važnosti za sve jedinice lokalne samouprave, pa i građane i ostale pravne osobe koji su korisnici usluga pravosudnih institucija, ovim se putem daje očitovanje na predloženu reorganizaciju mreže pravosudnih ustanova.
Naravno, poštujući načelo trodiobe vlasti, sudbena vlast jedna je od sastavnica državne vlasti koja je neovisna i na koju lokalna samouprava bilo koje razine ne može neposredno utjecati, ali to ne znači da sudbena vlast treba biti nešto što bi bilo u toj mjeri samostalno i nedodirljivo da građani ni u kom slučaju na nju ne mogu utjecati. Uostalom, radi se o djelatnostima koje itekako imaju doticaj sa građanima i zato ni u kom slučaju nije svejedno u kakvom će organizacijskom obliku biti ustrojen ovaj sustav, cijeneći pri tom da on mora biti takav da će građanima pružati efikasnu i učinkovitu usluga sa svojim sastavnicama (sudovima, odvjetništvima i dr.) koje su njima najbliža.
Prema postojećem stanju organizacije sudbene vlasti, u Republici Hrvatskoj između ostalog je ustrojeno:
Pravosudno tijelo |
Broj sudova |
OPĆINSKI SUD |
67 |
PREKRŠAJNI SUD |
61 |
ŽUPANIJSKI SUD |
15 |
TRGOVAČKI SUD |
7 |
UPRAVNI SUD |
4 |
OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO |
33 |
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO |
15 |
Stanje u Virovitičko-podravskoj županiji:
Općinski sud u Virovitici i Slatini te stalna služba Općinskog suda u Slatini u Orahovici,
Prekršajni sud u Virovitici sa sjedištem suda u Virovitici i stalnim službama u Slatini, Orahovici i Pitomači
Županijski sud u Bjelovaru (za područje Virovitičko-podravske županije sa stalnom službom u Virovitici)
Županijsko državno odvjetništvo Bjelovaru (za područje Županije u cijelosti)
Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici sa stalnom službom u Slatini
Novima prijedlogom reorganizacije, ustrojstvo sudova za područje općina koje pokrivaju sadašnji Općinski i Prekršajni sud u Virovitici bilo bi:
OPĆINSKI SUD BJELOVAR |
OPĆINSKI SUD POŽEGA |
PREKRŠAJNI SUD U BJELOVARU |
PREKRŠAJNI SUD U SLAVONSKOM BRODU |
TRGOVČAKI SUD U BJELOVARU |
UPRAVNI SUD U OSIJEKU |
Gradina |
Crnac |
Gradina |
Crnac |
Virovitičko-podravska županija u cijelosti |
Virovitičko-podravska županija u cijelosti |
Lukač |
Čačinci |
Lukač |
Čačinci |
||
Pitomača |
Čađavica |
Pitomača |
Čađavica |
||
Suhopolje |
Mikleuš |
Suhopolje |
Mikleuš |
||
Špišić Bukovica |
Nova Bukvica |
Špišić Bukvica |
Nova Bukovica |
||
Virovitica |
Sopje |
Virovitica |
Sopje |
||
Voćin |
Voćin |
||||
Zdenci |
Zdenci |
||||
Orahovica |
Orahovica |
||||
Slatina |
Slatina |
ŽUPANIJSKI SUD |
PRIPADNOST OPĆINSKOG SUDA |
BJELOVAR |
BJELOVAR |
SLAVONSKI BROD |
POŽEGA |
ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO |
PRIPADNOST OPĆINSKOG SUDA |
BJELOVAR |
BJELOVAR |
SLAVONSKI BROD |
POŽEGA |
Vidljivo je da Virovitica, kao sjedište i središte Županije prestaje biti sjedištem pravosudnih ustanova, što se ocjenjuje kao nedopustiv i izuzetno loš prijedlog sa brojnim posljedicama kako na kvalitetu i opseg usluga koje će pružati pravosudne ustanove, tako još više na gubitak statusa grada Virovitice kao županijskog sjedišta koje po novom prijedlogu neće biti niti sjedište niti jednog suda odnosno pravosudnih institucija. Ovo je po prvi put u povijesti da grad Virovitica koji se ubraja među najstarije hrvatske gradove i u kojem je Grad Zagreb 1242. godine dobio povlastice slobodnog kraljevskog grada, ostaje bez sjedišta tijela sudbene vlasti, što nije bilo niti u doba života u Austrougarskoj monarhiji niti u razdoblju života u jugo-unitarističke državi Kraljevini Jugoslaviji odnosno komunističkoj SFRJ.
O pitanju da li su ovakvi potezi suprotni postojećim zakonima odnosno da li se njima ugrožavaju osnovno pravo na lokalnu samoupravu koje je zajamčeno Ustavom kao i pravo građana na jednakost i ravnopravnost pred tijelima javne vlasti, ostaje da svoju prosudbu daju ne samo građani, znanstvena, stručna i akademska zajednica već i nadležne državne institucije, ali je i više nego očito da je u Hrvatskoj na sceni jedan destruktivni i razarajući scenarij razgradnje svega onoga što se pokazalo kao pozitivno iskustvo koje je u najvećem broju primjera dalo vrlo dobre rezultate u posljednjih dvadeset i više godina postojanja lokalne samouprave unatoč brojnim opravdanim kritikama postojećeg ustroja ovog sustava.
Konačno nisu od malog značenja niti pitanja:
- koliko sve to na kraju košta porezne obveznike, jer je poznato da svaka reorganizacija donosi velike troškove, a da se pri tom nema niti jedne simulacije ili primjera modela ovog novog sustava iz kojeg bi bilo vidljivi pozitivni učinci, posebno kada su u pitanju troškovi i efikasnost novog modela.
S druge strane, i ova reforma kao i toliko drugih dosada provedenih ili najavljenih od strane aktualne vlasti, kao što je reforma državne uprave, lokalne i područne samouprave, izvandržavnih institucija zavoda, fondova, komora i sl. ima jedan gotovo zajednički nazivnik:
odsustvo realne i objektivne procjene učinaka i mjerljivost efekata pojedinih najavljenih mjera,
neprovođenje ozbiljnije javne, znanstvene ili stručne rasprave o prijedlozima pojedinih rješenja,
nekonzultiranje relevantnih institucija civilnog društva kao što su udruge građana, nevladine organizacije i zanemarivanje glasa javnosti,
Zbog svega navedenog smatram da je potrebno:
- reformi pristupiti krajnje oprezno i sa sagledavanjem svih njezinih aspekata poglavito učinaka na krajnje korisnike usluga pravosudnih institucija kada je riječ o ukidanju i/ili spajanju sudova odnosno određivanju teritorijalne pripadnosti naselja određenom sudu pri čemu je potrebito koliko je god moguće slijediti postojeću upravno teritorijalnu podjelu Hrvatske i odnosno njen legalni ustroj lokalne i područne samouprave,
- poštivati i uvažavati činjenicu postojanja općina, gradova i županija kao legalnih institucija ove države i jedne od sastavnica političkog sustava definiranog ustavom i zakonom i ne zanemarivati njihovu ulogu određenu ovim propisima niti slabiti njihov položaj u ulogu reformama koje neće dovesti do napretka već do nazadovanja lokalnih i regionalnih zajednica i metropolizacije i daljnje centralizacije što je inače trend svih reformi koji se predlažu ili su već provedene u RH.
Postupna, ali i sve očitija marginalizacija lokalne i regionalne samouprave u smislu ukidanja njenih važnih i bitnih sastavnica, kao što je slučaj i sa ovom reformom, slabi njihovu ukupnu ulogu u društvu, uvjetuje još veće regionalne razlike i stvara među građanima osjećaj nejednakosti i nemoći spram institucija centralne države koje su pri tome jednima majka, a drugim maćeha.
Zaključno se predlaže da grad Virovitica, s obzirom na sve svoje povijesne, gospodarske i druge okolnosti, kao sjedište i središte Županije, bude sjedištem Općinskog i Prekršajnog suda za sve općine i gradove s područja Virovitičko-podravske županije.
S poštovanjem.
GRADONAČELNIK
Ivica Kirin,dipl.ing.