Kazalište Virovitica

Hrvatski centar ASSITEJ i Hrvatski centar UNIMA zajednički organiziraju proslavu Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade 20 ožujka i Svjetskog dana lutkarstva 21. ožujka što će se ove godine održati u Virovitici. U sklopu proslave održat će se okrugli stol na temu „Mjesto i uloga profesionalnih kazališta za djecu i mlade u školskom sustavu“ na koji su pozvani predstavnici Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, Ministarstva kulture, predstavnici učiteljskih akademija iz Splita, Zagreba i Osijeka te glavni tajnik Assitej Internationala Ivica Šimić. Moderator okruglog stola je gospodin Jasen Boko.

Golgota, jedna od ovih drama, kojih se sam Krleža odricao, a koju danas preispitujemo na sceni virovitičkog kazališta, posljednjih je godina dobila novu, zapanjujuću aktualnost. Premda se sam Krleža u svom znamenitom Osječkom predavanju 1928. godine odrekao svojih ranih drama, svojevrsnog poroda od tmine, zamjerajući im traženje dramske radnje u krivom smjeru - kvantitativnom, njegove će rane drame nova kazališna strujanja ocijeniti bitno zanimljivijima od glembajevskog ciklusa.

Svakako sam kao stranac prilično nesvjestan detaljnog kontekstualnoga značenja Krležinog djela i osobnosti u hrvatskoj povijesti i društvu, osim naravno njegove općenite kardinalne uloge kao pisca i intelektualca. To naravno ne znači da ne mogu prodrijeti u značenje njegovog rada, koje je često vezano za povijesna zbivanja koja su utjecala na sve male narode pod krunom monarhije. Kao ambiciozan umjetnik s istančanim sluhom za društvo i snažnim angažmanom u svom radu Krleža je uspio upregnuti povijesni trenutak u tumačenje društva i pojedinca, pa ga tako smatram jednim od najozbiljnijih dramatičara naših prostora, uz kojeg bismo možda mogli staviti samo još Cankara.

U povodu 110. godina od prve održane predstave Kazališta Virovitica, župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić i gradonačelnik Grada Virovitice Ivica Kirin, posjetili su Kazalište Virovitica te njegovom ansamblu i ravnatelju Miranu Hajošu, čestitali vrijedan jubilej. Tom prigodom, naglasili su važnost, danas, eminentnog Kazališta Virovitica kako u kulturnom životu Virovitice, Virovitičko-podravske županije tako i u kulturnom životu Republike Hrvatske. Podsjetimo, prva kazališna predstava u Virovitici, odigrana je 3. veljače 1900. godinu, kada su virovitički glumci, u gostionici "Grčić", uz koncert Tamburaškog društva "Sloga", odigrali šalu „Sluge muzikanti“.

Uoči dodjele Nagrada hrvatskog glumišta, 21. studenoga, širom Hrvatske, održat će se jednodnevna manifestacija posvećena teatru – Noć kazališta. U projekt je uključeno 34 kazališta iz cijele Hrvatske koja će na jednu noć otvoriti vrata djeci i odraslima.

Prema obrazloženju žirija u sastavu Zvonko Festini, Katarina Kolega i Iva Gruić Draško Zidar zna što je scenska prisutnost te njegova šutnja na pozornici znači više od riječi. Njegov dostojni suigrač u 'Srcu boksača' je mladi glumac Mladen Kovačić, koji se kao i njegov glumački partner postepeno razotkriva, od početne netrpeljivosti prema starcu do toplog prijateljstva, od bahatosti do nesigurnosti dječaka.

Temeljni problem adaptacije i uprizorenja romana (ili dulje priče) Antoinea de Saint-Exuperyja “Mali princ” leži u tome što je teško uravnotežiti pripovijedanje zbivanja (obilazak planeta s čudnim ljudima) i metafizičku razinu zbog koje je ovaj tekst postao kultnim štivom.

Na 12. Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra (HC) Assitej u Čakovcu Kazalište Virovitica večeras je izvelo predstavu Srce Boksača. Na Susretu sudjeluje deset predstava iz cijele Hrvatske, koje su izabrane između njih 17 prijavljenih, a na "Epifestu", 3. međunarodnom festivalu kazališta za djecu i mlade srednje i jugoistočne Europe koji se održava u isto vrijeme (od 12. do 17. listopada), tri predstave iz Austrije, Crne Gore i Italije

Na 24. "Gavellinim večerima", koje će se održati od 17. do 31. listopada, prikazat će se po izboru Tatjane Gašparović jedanaest domaćih predstava u konkurenciji i tri gostujuće predstave, priopćeno je danas iz Gradskog dramskog kazališta "Gavella". Kako izbornica Gašparović navodi u obrazloženju svog odabira, "Gavelline večeri" jedan su od najznačajnijih domaćih kazališnih festivala koji ima ambiciju na jednom mjestu okupiti najkvalitetnije i najznačajnije predstave sezone.

Pod redateljskom palicom Dražena Ferenčine, u Kazalištu Virovitica premijerno je izvedena predstava „Mali princ“, autora Antoinea de Saint Exuperya. Riječ je jednoj od najomiljenijih knjiga djece i odraslih, klasik koji će živjeti vječno i koji se rado postavlja na scenu.

Na redovnoj izbornoj Skupštini Hrvatskog društva dramskih umjentnika koja je održana 24. rujna 2009. izabrana su nova tijela upravljanja s mandatom na sljedeće četiri godine. Zastupnici Skupštine koji zastupaju ogranke iz cijele Hrvatske izabrali su: Goran Grgić, predsjednik HDDU-a., Članovi Upravnog odbora: Slavko Juraga, Hrvoje Klobučar, Goran Koši, Joško Ševo, Srećko Šestan i Draško Zidar. Članovi Nadzornog odbora: Marija Kohn, Dunja Sepčić i Vjekoslav Šestak.Članovi Etičkog povjerenstva: Nada Abrus, Mate Gulin, Dražen Ferenčina, Marijana Nola i Zlatko Vicić.

Kazalište Virovitica pozvalo je gledatelje da na vrijeme osiguraju svoje mjesto u dvorani za sezonu 2009./2010. godinu. Između ostaloga očekuju nas premijere za odrasle: Peter Quilter DUETI, Miroslava Krleža GOLGOTA, Ephraim Kishon BILA JE TO ŠEVA. Za najmlađu publiku Kazalište Virovitica pripremilo je predstave MALI PRINC Antoine de Saint Exuperya te PIPOVE DOGODOVŠTINE Dunje Adam. Sve informacije vezane uz kazališnu pretplatu možete dobiti svakog radnog dana od 9,00 do 14,00 sati na telefon 033/721-330.

Nakon pet mjeseci učenja i napornih proba ansambl Dramskog studio Kazališta Virovitica kojeg čine djeca različitih uzrasta izveo je i prvu premijernu predstavu «Grad bez ljubavi», dramatičara i jednog od najpopularnijih ruskih bajkopisca, Leva Ustinova, rođenog 1923. godine. Izvanredna i nenametljiva bajka za djecu, istovremeno uznemirujuća, uzbudljiva, groteskna i misaono-provokativna polučila je veliki nevjerojatan uspjeh na kazališnim daskama širom svijeta, a odlično su je odigrali i najmlađi virovitički glumci. «Bajka je sadržajno i tematski univerzalna, primjerena djeci i odraslima kao more u kojem svatko može otplivati onoliko koliko mu snaga dopušta», objašnjava redateljica predstave i voditeljica Dramskog studija, Snježana Lančić Prpić.

I dok su kod Lea (Zidara) podjednako važne rečenice i tišine, jer on predstavlja zrelost i iskustvo i nema potrebe za stalnim iskazivanjem, lik Joja (Kovačić) bi trebala obilježiti blaga prepotentnost, ali ne i zloća, nego neiskustvo koje se prepoznaje u načinu komunikacije. A taj način nije proveden dosljedno - ako je Jojo momak s ulice i govori takvim slengom, onda bi to moralo biti provedeno sustavno i artikulirano. Ovako je polovično, a nesumnjivo je da bi s mladim glumcem, stipendistom virovitičkog kazališta, valjalo još raditi.

Karl Georg Buechner (1813.-1837.) ostavio je samo fragmente pa je upravo to možda razlog što brojni dramaturzi i redatelji vole ovo djelo - moguće su različite interpretacije o životu lika, koji svojim stradanjima predstavlja bezvremenu konstantu, uvijek suvremen i nedorečen. Tako, primjerice, scena u kojoj Woyzeck izigrava majmuna uvelike podsjeća na današnja ponižavanja kojima se brojni pojedinci podvrgavaju pred očima javnosti.

Najveći teret predstave pao je na lik Woyzecka i glumca Igora Goluba. Ali reditelj i on napravili su sigurnu i duboku analizu i stvarnosti i pozorišta u ovom liku. Glumački to je zaista bilo pisanje scenske poezije scenskim sredstvima - i pokretom, i tekstom, i emocijom i zanosom... Tako smo - KONAČNO - videli kako to izgleda zanosna energija čistog ekspresionizma i poezija nadahnutog simbolizma. Scene u kojima Woyzeck glumi cirkuskog majmuna u kabaretskom šou programu ulične zabave, izvanredna je i neverovatna metafora najdubljeg snimka društvenog problema u kome se nalaze i pojedinac i klasa i celi narodi.

Glumci su odlični, disciplinirani i spremni na suradnju. Nije bilo teško, s puno veselja nastao je taj teški, crni i dosta depresivan komad. No, čovjek može hodati po blatu, a da mu srce i glava budu u nebu. Lijepo je vidjeti do posljednjeg mjesta puno kazalište na obje premijere, to se rijetko vidi i u većim gradovima. Netko je, primijetio sam, izašao iz dvorane, ali i to je lijepo vidjeti, samo me zanima zašto», izjavio nam je Strelec nakon premijere.

Slovenski redatelj Samo Strelec režirao je u Virovitici odličnu predstavu. Njegovo čitanje "Woyzecka", nedovršene drame Georga Büchnera (1813. - 1837.), najbolja je predstava tamošnjeg kazališta koju sam vidio a, kažu upućeniji, i najbolja ikad viđena. U naslovnoj ulozi vojnika ordonanca nastupa Igor Golub, u Zagrebu manje poznat glumac, ne više baš mlad, ali koji je vrhunski profesionalac, energičan, u kondiciji i uvjerljiv na pozornici. Woyzeck je običan dečko, kojeg Sistem pravi idiotom, jer i ne računa na njega nego kao na idiota, pa ga Kapetan, igra ga sigurno Mijo Pavelko, čiji je ordonac, tretira kao stvar koja govori, a Doktor, igra ga staromodno ali sjajno doajen Antun Vrbenski, "vizitira" ga kao majmuna.

Kazalištu Virovitica počele su probe za novu dječju predstavu «Srce boksača», Lutsa Hubnera, suvremenog dramatičara, glumca i pisaca koji je prije 10 godina nagrađen najznačajnijim priznanjem za tekst namijenjen mladima. Radi se o umirovljenom, ostarjelom boksaču kojim mašta pobjeći iz staračkog doma i šesnaestogodišnjaku koji po kazni dolazi obojiti njegovu samačku sobu, zbog navodne krađe motocikla. U predstavi igraju Draško Zidar i Mladen Kovačić, a redatelj je Dražen Ferenčina.

Tijekom boravka u Dramskom studiju, polaznici kroz igru svladavaju razne zanimljive i atraktivne oblike grupnog i individualnog dramskog rada, ali i opće odgojno-obrazovne zadatke koji pridonose osobnom razvoju i stjecanju kulturnih navika. Tijekom pohađanja kod polaznika se razvija verbalno izražavanje, imaginacija, opažanje, doživljavanje, osjetilnost i izražajnost, zatim smisao za osobno javno nastupanje te druženje i zajednički rad. Polaznici imaju priliku upoznati i razviti svoje govorne izražajne mogućnosti. Rad se sastoji od vježbi disanja, glasa i govora te stvaralačkih zadataka koji se ostvaruju kroz individualne recitacije i monologe, zborsko recitiranje i pripovjedanje te predstavu na kraju sezone. Grupa radi jednom tjedno po dva sata.