VIROVITICA,
26. kolovoza - Udruga "Prijatelji životinja" jutros je na
Gradskoj tržnici provela edukativnu akciju kojom su građane upoznali o važnosti
kastracije kod pasa i mačaka. Informativni štand Udruge posjetili su i skrbnici
sa svojim udomljenim kastriranim psima kako bi građane vlastitim primjerom pozvali
na udomljavanje napuštenih životinja, a ujedno ukazali i na svrsishodnost i
neophodnost kastracije. Detaljne informacije o kastraciji zaineteresiranim građanima
pružao je veterinar Nenad Kravaršćan.
"Samo jedna mačka i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 420.000 mačića, dok samo jedna kuja i njeno potomstvo tijekom sedam godina mogu donijeti na svijet 67.000 štenadi. Psi i mačke ne žive u divljini, već u suživotu s ljudima i njihova prekobrojnost i nekontrolirano razmnožavanje su povezani s velikom patnjom neželjenih i napuštenih životinja. Utapanje tek rođenih mačića, davljenje štenaca, trovanja, izbacivanje na ulicu, gaženje automobilom, ubijanje iz lovačkih pušaka, glad, žeđ, bolesti ili eutanazija u veterinarskoj ambulanti, svakodnevna je sudbina brojnih životinja koje nikada ne dobiju priliku za život. Prevencija ovog problema je kastracija kućnih i uličnih životinja", kaže predsjednica virovitičkog ogranka ove udruge Irina Flisar.
Ovom akcijom, koja se izravno nadovezuje na kampanju protiv napuštanja kućnih životinja pred godišnje odmore pod nazivom "Obitelj na more, a pas na ulicu?!, "Prijatelji životinja" apeliraju na sugrađane da ne napuštaju svoje kućne životinje već da se odgovorno za njih brinu i tako spriječe njihovo stradavanje ili smještanje u kaveze skloništa za životinje.
Kastracijom se sprječava nekontrolirano povećanje populacije kućnih životinja, nepotrebno nasilno gašenje njihovih života, kao i rađanje neželjenih štenaca/mačića, koje je teško ili nemoguće udomiti. Također, kastracijom se sprječava psihička patnja životinje zbog nemogućnosti zadovoljavanja njenih prirodnih nagona. Kastracija je zaštita od bolesti kao što su tumor dojki i maternice, piometra, sepsa, rak prostate i testisa, a kastrirana životinja živi duže. Operacija se obavlja rutinski te životinja već nekoliko sati nakon operacije može sve samostalno obavljati.
"Kastrirati, a ne ubijati" ne bi smjela biti samo isprazna parola, jer u Hrvatskoj, usprkos velikom problemu napuštenih životinja koje nadležne službe u gradovima ubijaju odmah nakon hvatanja, a lovci čim im se ukaže prilika za manipuliranje ionako sramotnim Zakonom o lovstvu, ne postoje programi kastracije kućnih životinja, koji bi značajno pridonijeli smanjenju broja napuštenih životinja.
Napuštene životinje nisu problem tzv. ljubitelja životinja i udruga već svih građana Hrvatske i brigu o njima trebaju preuzeti gradske, županijske i državne vlasti sustavno rješavajući problem programima zbrinjavanja, kastracije, udomljavanja i educiranja, kao i sankcioniranja neodgovornih vlasnika i nikako na štetu onih koji problem nisu ni uzrokovali, a to su životinje.
