Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Aktualnosti

Kartel tvrtki i direktori HEP-a desetljećima namještaju poslove vrijedne stotine milijuna eura i nitko im ništa ne može

  Ivan Žada           26.10.2023.         21104 pogleda
Kartel tvrtki  i direktori HEP-a desetljećima namještaju poslove vrijedne stotine milijuna eura i nitko im ništa ne može

Prijetnje, ucjene, mito, podjela poslova. – Smatram da Ekonerg mora dobiti jedan dio glavne opreme, ne bude li tako, tražit ću novu raspodjelu. Da još jednom napomenem, da nije bilo mene posao ne bi niti dobili. Stoga molim malo poštovanja i znajte da smo mi partneri, a neki podizvođači koje može išutirati kako se kome poželi – prijetio se Nevenko Hladki u mailu tvrtkama kojima je podijelio poslove vrijedne 130 milijuna eura. Onako, manirom šefa pravog kartela kada podčinjene poziva na red.

Krenimo redom. Glavna karika kartela je zagrebačka tvrtka Ekonerg d.o.o. a koja je nastala privatizacijom Instituta za elektroprivredu, tvrtke osnovane 1953. sa statusom znanstveno – istraživačke institucije u području energetike. Institut je tada bio glavni strateški partner elektroprivrede vezano za analize, planiranje, razvoj i izgradnju elektroenergetskog sustava i kreiranja općih energetskih razvojnih smjernica. To su radili i početkom devedesetih nakon privatizacije. Pod istim imenom. No za poslove koje ne može raditi Institut, dioničari su 1994. osnovali trgovačko društvo Ekonerg d.o.o., a istodobno do danas ostaje raditi Institut za energetiku kao dioničko društvo. Tada zakonitom pravnom vratolomijom Ekonerg d.o.o. postaje vlasnik 64 posto dionica Instituta, a ostatak drže mali dioničari. Poslovno vrlo mudro, jer zašto ne bi oni sve radili ako za to stvore kapacitete. Ali to poslovanje mora biti zakonito i transparentno. Posebno kada se posluje s državnom upravom ili tvrtkama i institucijama u vlasništvu RH. Osnivanje Ekonerga nedvojbeno je početak postupnog preuzimanja i svih poslova Instituta. Danas tako uz sudjelovanje u razvojnoj strategiji HEP-a, Ekonerg se pojavljuje kao projektant idejnih rješenja za mnoge velike energetske projekte, a nerijetko konzultantski opslužuje tvrtke koje žele dobiti posao na natječajima HEP-a. Kada je u pitanju jedna od trenutačno najvećih i najskupljih investicija HEP-a, izgradnja KKE EL-TO Zagreb, vrijedna 130 milijuna eura, HEP d.d. je sklopio s Ekonergom d.o.o. ugovor o konzultantskim poslovima na evaluaciji pristiglih ponuda, a što ranije nisu radili. Tć-aj je podatak zapravo najvažniji kada se sagledava odnos HEP-a i Ekonerga u ovoj kapitalnoj investiciji. No krenimo redom.

EKONERG EKSKLUZIVNI PARTNER HEP-a „DIJELI“ MILIJARDE EURA

HEP gotovo ekskluzivno za posao idejnog rješenja angažira privatnu kompaniju Ekonerg. Tvrtku koja ima sjajne reference, a među ostalim radi najveće projekte za INA-u, JANAF i mnoge druge, mahom energetske tvrtke. Oni pripreme idejni projekt i određuju pravila igre kroz takozvane nabave manje vrijednosti kako ne bi podlijegali Zakonu o javnoj nabavi. Tako je bilo i za zahtjevan, veoma važan energetski projekt izgradnje Kombi kogeneracijskog bloka u Termoelektrani i toplani Zagreb. Malo je reći da su već probijeni svi rokovi za završetak izgradnje, a da je tijekom gradnje vrijednost projekta prema zahtjevu izvođača, talijanske tvrtke FATA, poskupila nekoliko milijuna eura. Zbog svega, neslužbeno doznajemo, DORH veće neko vrijeme provodi izvide.

Ekonerg je u tom projektu bio i konzultantski angažiran na evaluaciji pristiglih ponuda i zaključio da je upravo talijanska tvrtka FATA sposobna izvesti tako velik, važan i zahtjevan energetski projekt. Je li izabrao najboljeg, možemo u najmanju ruku posumnjati. Naime, FATA je članica konzorcija Danielli. Ista kompanija je vlasnica ostataka željezare Sisak posljednjih desetak godina. Posao je dobila na natječaju provedenom prema pravilima EBRD-a, a kao podizvođači u projektu je više hrvatskih tvrtki. Uz kredit EBRD-a projekt se financira i iz Sindikata komercijalnih banaka i Europske investicijske banke (EIB), uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, glavnog nositelja Plana ulaganja za Europu Europske komisije, tzv. Junckerovog plana. FATA je prošla u srazu s drugim europskim divovima poput Simensa. Te sreće FATA nije bila u Sloveniji na njihovom natječaju koji se provodio u isto vrijeme, za slične poslove. Slovenci su sve provjerili, ocijenili da FATA u tom trenutku ne posjeduje potrebne reference niti financijske garancije za tako opsežan projekt. Ugovor s FATA-om za projektiranje, izgradnju, nabavu i ugradnju opreme i dugoročno održavanje potpisani su 24.7.2018. godine. I tu bi za Ekonerg d.o.o. trebao biti gotov posao. Da nakon toga više nisu radili na tom projektu u ime HEP-a, potvrdili su nam i iz Ekonerga.

DA NIJE BILO MENE NE BI NITI DOBILI POSAO

No posao ipak nije posve završen, ako je suditi prema sadržaju elektroničke prepiske između Ekonergovog glavnog projektanta Nevenka Hladkog i više drugih tvrtki, koju posjedujemo u elektroničkom obliku. U danima nakon potpisivanja ugovora između FATA-e i HEP-a, Nevenko Hladki, jedan od direktora Ekonerga, prilično drsko i neposlovnim rječnikom, dijeli plijen vrijedan 130 milijuna eura između tvrtki koje će FATA angažirati u realizaciji te velike kapitalne investicije. Hladki otvoreno, bez rukavica „partnerima“ govori kako njima pripada trećina cijeloga posla. Pri tom ih podsjeća da nije bilo njega i Ekonerga taj posao ne bi ni dobili. Hladki ide toliko daleko da FATA-i ultimativno nameće da posao projektiranja moraju dati tvrtki BIM projekt d.o.o. osnivača Romana Perića, tadašnjeg zaposlenika Ekonerga, a čiji je direktor Željko Veverka., šogora tadašnjeg direktora Ekonerga Zdravka Mužeka. Kako bi sve držali pod kontrolom, Hladki odlazi na sastanak u Torino, mjesec dana nakon potpisivanja ugovora između HEP-a i FATA-e.

U pisanom odgovoru koji smo dobili od Ekonerga stoji da je Nevenko Hladki bio u Torinu. Nastavljaju, bio je na molbu Instituta za naftu i plin i tvrtke Elektroprojekt d.d. koji, kako pišu, nemaju dovoljne vlastite stručne resurse za tako obiman posao pa su pozvali i druge hrvatske tvrtke kao podizvođače da im pomognu kod projektiranja, tako i Ekonerg. No iz korespondencije koju posjedujemo, razvidno je da je Ekonerg taj koji delegira tvrtke, raspoređuje poslove, šalje ljude u Torino i kontrolira procese. Nevenko Hladki upravo objašnjava jednoj od tvrtki da Ekonerg nije neki njihov podizvođač, već onaj koji im je donio poslove. Hladki provjerava hoće li svi doći u Torino. Čak ih proziva da moraju ići.

Ekonerg, u odgovoru koji je potpisao direktor Elvis Cukon, piše i kako su na kraju odustali od posla projektiranja te se odlučili za stručni nadzor na izgradnji KKE EL-TO Zagreb iako im Zakon o gradnji dopušta i jedno i drugo. Jest, odlučili su se ne projektirati sami, no Hladki šalje FATA-i podatke tvrtke s kojom moraju ugovoriti posao projektiranja. Govori kako se radi o velikoj tvrtki, koja je tada bila u vlasništvu zaposlenika Ekonerga. I u pravu je Ekonerg kada tvrdi da im Zakon o gradnji dozvoljava da uz sve rade i projektiranje. No previdjeli su Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja koji izričito i nedvojbeno zabranjuje sve sporazume, pisane, izričite ili prešutne koji kao cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja, a naročito one koji izravno ili neizravno utvrđuju kupovne ili prodajne cijene, ograničava ili nadzire proizvodnja, tržišta, tehnološki razvoj ili ulaganje i najvažnije za Ekonerg, dijele tržišta ili izvore nabave. Upravo to je u pisanoj korespondenciji radio Nevenko Hladki u ime Ekonerga. To se u žargonu ali i zakonu naziva kartelsko udruživanje i ono je u cijeloj Europskoj uniji zabranjeno.

Dakle, Ekonerg je odabrao FATA-u, onda je manirom pravog kartela FATA-i nametnuo tvrtke koje moraju raditi na projektu izgradnje KKE EL-TO Zagreb, a na kraju je HEP ponovno angažirao Ekonerg da nadzire izgradnju i realizaciju projekta istih onih tvrtki koje je sam odabrao. Posao nadzora gradnje temeljem Zakona o gradnji je veoma širok i važan. U njemu među ostalim piše da je dužnost nadzornog inženjera u ime investitora nadzirati jesu li radovi izvedeni sukladno projektu i cijeni. On je taj koji će odobriti kao opravdane veće troškove izgradnje, kontrolirati je li sve obavljeno na vrijeme, a sve se to u Zagrebu već događa. Radovi na EL-TO Zagreb već sada uvelike kasne, a izvođači traže još nekoliko milijuna eura više. To je inače i modus operandi kada je napuhavanje vrijednosti radova u pitanju. Viđeno već mnogo puta.

U OSIJEKU I DALJE RADI TVRTKA KOJA JE DALA MITO MRAVKU ZA SLIČNE POSLOVE

Na drugom velikom projektu HEP-a koji trenutačno traje, Rekonstrukcije spremnika u akumulatoru topline i izgradnju toplinske stanice Termoelektrane Osijek opet sve počinje Ekonergom idejnim rješenjem. No ovaj posao pokazuje koliko je važna karika Ekonerg i koliko se najveći poslovi HEP-a više od dva desetljeća dodjeljuju upravo tvrtkama koje su povezane s Ekonergom. Glavni igrač uz Ekonerg gotovo je najčešće tvrtka Monting iz Zagreba široj javnosti poznata iz afera u prvom desetljeću dvijetisućitih. Radilo se o namještanju poslova na rekonstrukciji Termo elektrane u Sisku godine 2007. i godinu kasnije Termo elektrane i toplane Zagreb. Iako posao u Zagrebu na kraju nije realiziran zbog drugih razloga. Tada su uhićeni čelni ljudi tvrtke, kao i čelni ljudi HEP-a među kojima i Ivan Mravak. Optuživalo se tvrtku Monting zadavanjemita tadašnjem ministru Damiru Polančecu i još nekim ljudima iz HEP-a. Monting se tada nagodio s tužiteljstvom i izašao iz priče, no i dalje radi gotovo sve velike poslove za HEP što se može vidjeti iz svima dostupnih podataka Javne nabave. Odakle dolazi tolika moć Ekonerga i Montinga.

EKONERG SPAŠAVA ROĐAKE, KUMOVE I POSRNULE HEP-ove DIREKTORE

Reference imaju, no imaju ih i drugi. Ako se uzme u obzir višedesetljetna čvrsta poslovna i privatna povezanost ljudi iz Ekonerga i HEP-a, stvar postaje mnogo jasnija. Ti visokorangirani ljudi u HEP-u godinama se izmjenjuju na vodećim funkcijama, no kompanije partnere u raboti ne mijenjanju. Kao što se ne mijenja vlasništvo svih u posao uključenih tvrtki. I vlasnik Montinga Mićo Aralica iz afere od prije petnaestak godina i dalje je vlasnik tvrtke. Direktor je danas njegov sin kojega je godinama brusio uz sebe. Ništa neobično u privatnim kompanijama. No da takva tvrtka koja je mitom željela do posla s državnom tvrtkom i dalje radi s HEP-om, potpuno je suludo. S vremena na vrijeme, HEP-u partnerske tvrtke trebaju i za druge poslove i usluge. Primjerice kada se liticom afera skotrljaju neki njihovi direktori, šefovi, voditelji. Tada će ih zbrinuti, naravno Ekonerg ili njihovi partneri. Pa tako za Ekonerg ekskluzivno radi Damir Kopjar, jedan od tvoraca naše energetske strategije od prije 25 godina i također bivši direktor proizvodnje u HEP-. Spominjalo ga se u aferi stanovi da je dobio kredit HEP-a sa samo dva posto kamate. Dakako, ne samo on. Za Ekonerg je radio i optuženik za odgovornost za tragediju u hidroelektrani Dubrovnik Željko Starman, također bivši direktor HEP Proizvodnje. Podsjetimo, Starmana i suoptuženike tereti se da su odgovorni za tragediju unutar postrojenja u Platu elektrane kada su život izgubili mladi radnici Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak. U Ekonergu, slučajno ili ne, radi i kćer Damira Božičevića, direktora Sektora za termoelektrane HEP-a. Da je tome tako, u odgovoru je potvrdio i direktor Ekonerga Elvis Cukon.

Priča o projektima u Osijeku i Zagrebu samo je zadnja o HEP-u. Zbog afera u ovoj ključnoj hrvatskoj energetskoj tvrtki sudilo se danas pokojnom, bivšem predsjedniku Uprave Ivanu Mravku, bivšem predsjedniku hrvatske vlade Ivi Sanaderu, bivšem ministru Damiru Polančecu i još mnogim znanim i neznanim. Inače afera HEP iz 2008. koštala nas je 600 milijuna kuna ili 80 milijuna eura. Nakupilo se tu svega, od zapošljavanje Rade Buljubašića, prvog uhljeba kako su ga mediji nazvali koji je iz središnjice HDZ-a otišao u HEP koji mu je omogućio da od svibnja 2006. do kolovoza 2009. ne radi, a prima plaću. HEP, ali i Vlada kao vlasnik, omogućila mu je da po povlaštenoj cijeni kupi i stančić, da koristi sve druge povlastice, poput naknade prijevoza, dopunskog zdravstvenog osiguranja i troškova korištenja mobitela.

DOK DRŽAVA HEP-u DAJE STOTINE MILIJUNA – NOVINARIMA SE PRAVDAJU TAJNOŠĆU UGOVORA

Mnogi su zviždali, svjedočili, kajali se da su pare iz HEP-a nosili HDZ-u i Sanaderu. U torbama, vrećicama, škaniclima. Povratnik iz Kanade Željko Ševerdija, vlasnik tvrtke Flexo, onomad je pri svom svjedočenju na sudu kazao je da su ga tražili mito od deset tisuća eura za posao s HEP-om. Tvrdio je da su mu rekli da je sve dogovoreno s direktorima HEP-a i da će sve proći glatko. No nije htio platiti koliko su tražili pa posao, kako je i red, nije dobio. Unatoč svim aferama, milijunskoj šteti, u HEP-u i za HEP rade isti ljudi i iste tvrtke već desetljećima. Čak i oni za koje je pravomoćno dokazano da su za poslove davali mito najvišim menadžerima HEP-a. Iz HEP-a su nam odgovorili samo da osim javno dostupnih podataka, sadržaj poslovnih ugovora Hrvatske elektroprivrede, kao i sami ugovori u njihovom izvornom obliku ili u obliku službene kopije podliježu poslovnoj tajni te ih nije moguće dostaviti trećoj strani bez pristanka obje strane potpisnika ugovora. Zakon u ovom slučaju očito nije dobar jer sprječava javno objavljivanje podataka za poslove velike vrijednosti financirane javnim novcem, dok istodobno Vlada upumpava stotine milijuna eura u tu kompaniju. Naših milijuna eura.

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti