Kao hipici – u Virovitici

Da je Osijek u političkom smislu jedna potpuna katastrofa i mjesto svojevrsnog genocida koji potpuno bezumna šačica političara različitih filozofskih i ideoloških opredjeljenja već mjesecima vrši nad građanima znaju već i ptice na grani (i dalje živimo s tim). No, što se to dogodilo s Viroviticom? Nekad je to bio slavonski gradić o kojemu se govorilo i mislilo samo lijepo, čak je i jedan Balašević napisao istoimenu pjesmicu u kojoj nije krio svoje oduševljenje Viroviticom. Danas stih iz te pjesme « u Virovitici ne postoje pritisci» djeluje kao potpuna lakrdija u okruženju kojim vlada HDZ-ov trojac, kakav se rijetko gdje može vidjeti na jednom mjestu u isto vrijeme. Zbirka likova koje je u svom vrhu tamo okupila spomenuta stranka dosta je – vrijedna divljenja. Ne samo da imaju Josipa Đakića, saborskog zastupnika i predsjednika HVIDR-e koji je svojim ponašanjem odavno izazvao zgražanje svakog normalnijeg stanovnika ove zemlje, a za gradonačelnika Zvonka Kožnjaka, najpoznatijeg po nebuloznim obrazloženjima svoje uloge i «potpunom neznanju» o aferi «vepar», nego im se sada u Gradsko vijeće vratio i bivši, sada već čuveni ministar policije Ivica Kirin. Što je, to je valjda svakome jasno, doista izniman dobitak za taj grad.

Balaševićeve zablude iz osamdesetih

Ili je Balašević bio u velikoj zabludi sredinom osamdesetih ili se Virovitici nešto jako loše dogodilo protekla dva desetljeća, kad se ne može pomaknuti dalje od Đakića, Kožnjaka i Kirina. Da stvar bude gora, poznajem nekolicinu Virovitičana i svi su odreda dobri, pametni i dragi ljudi – bitna suprotnost slici koju su o sebi stvorili njihovi gradski «uglednici». Da stvar bude još gora, spomenuta ekipa tamo lako pobjeđuje na izborima, isprda oporbu čak i kada ih, kao ovih dana, zbog afere «vepar», s pravom prozivaju ili uspije uvjeriti čovjeka koji jednog od njih optuži za fizički napad, da je zapravo pijan pao niz stepenice. Iz čega proizlazi da su građani zapravo zadovoljni što ih vode ljudi baš takvih osobina. A što me opet tjera jedino na dugogodišnju paralelu s Osijekom – svi imamo vlast kakvu zaslužujemo.

«… i žive mirno svi, kao hipici, u Virovitici». E, tu je Balašević možda bio i u pravu, možda je upravo tu ključ "slučaja Virovitica". Ako su kao hipici, tko zna pod utjecajem kojih opojnih sredstava se dio birača zaputio na birališta na posljednjim izborima. Imena gradskih vijećnika iz drugih virovitičkih stranaka ne znam ni p dobru ni po zlu, ali ako uporno gube izbore od takvog HDZ-a, kakvi su tek onda oni i tko im radi predizborne kampanje? Grunf? Ili možda Sid iz crtića « Ledeno doba»?

Što nas sve vrijeđa, a što nam je normalno

Dok zamrli revolucionari Friščić, Pankretić i ekipa ovih dana pozivaju na revitalizaciju sela, na virovitičkom i osječkom slučaju posve je očito da nema većih sela od naših gradova. U kulturno potpuno zamrlom Osijeku najznačajniji je događaja proteklih desetak dana bila «folk-parada». Nije baš kulturni događaj? Pa odvijala se na elitnom, najvećem gradskom koncertnom prostoru, uz prepunu dvoranu. I koga onda briga za kulturu. Vrijeđa nas što Slovenci navijaju da tek zajedno sa Srbijom uđemo u EU, a ne vrijeđa nas što Srbi ovih dana uhićuju jednog Džajića i Cvetkovića, dok kod nas moćnici u zatvoru mogu završiti jedino ako su se financijski ili politički zamjerili nekome iz vladajuće stranke. Kad Kožnjak kaže da iz vjerskih razloga ne podržava lov, a član je lovačkog društva, to je u Hrvatskoj normalno. Čovjek jake vjere. Referent zvani «žrtveno janje» kaže kako je sve oko fotografija iz slučaja «vepar» on sam radio i da nitko nije ništa znao (a kamoli da gradonačelnik zna što mu se događa u gradskoj upravi), i to je normalno. Kirin, nakon svih gafova, uspije dati svoj ministarski doprinos i «vepru», i to je normalno, neće valjda bit izdajica. I sretno čovjek aterira u vijećničke klupe. Nije više ministar? Pa, ne bi valjda bez «vepra» još jedan mandat bio ministar? Toliko mazohistički nastrojen nije baš ni HDZ. Sve u svemu, kad pogledam vijesti koje stižu iz Virovitice, nekako mi i osječki slučaj mnogo manje bolno pada. I svi žive mirno, kao hipici…