U srijedu, 18. veljače 2026. godine, u prostoru u Ilici 43 s početkom u 19 sati održat će se predavanje o Hermannu Bolléu i njegovu doticaju s Viroviticom. Predavanje će održati Ivan Smiljanić, a fokusirano je na Bolléov arhitektonski i simbolički doprinos u kontekstu kraja 19. stoljeća.
Hermann Bollé ubraja se među najznačajnije arhitekte toga razdoblja u Hrvatskoj, a njegov je rad snažno obilježen historicizmom shvaćenim kao kulturni i ideološki jezik. Arhitekturu je doživljavao kao sredstvo vizualnog izražavanja kontinuiteta, reda i moralnog autoriteta, vrijednosti koje su bile usko povezane s Katoličkom Crkvom i habsburškom državom.
U vrijeme intenzivne modernizacije i simboličke integracije rubnih područja Habsburške Monarhije, među kojima je bila i Virovitica, Bolléovi arhitektonski zahvati imali su i političku i društvenu dimenziju. Posebno se ističe zvonik franjevačke crkve, koji je djelovao kao snažna simbolička poveznica između neba, grada i države.
Za Viroviticu Bolléov zvonik predstavlja jasnu arhitektonsku i društvenu izjavu – znak pripadnosti, ambicije i oblikovanja lokalnog identiteta u okviru šireg državnog i kulturnog prostora. Predavanje će rasvijetliti upravo te slojeve značenja Bolléova rada i njegovu ulogu u povijesnom razvoju grada.
***
Ivan Smiljanić (Virovitica, 1994.) osnovno i gimnazijsko obrazovanje završio je u rodnom gradu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je filozofiju i povijest 2019. godine. Od 2017. surađuje s časopisima Filozofska istraživanja i Filozofija sinteze, kao i s bibliotekom Filozofska istraživanja. Filozofski fakultet ga nagrađuje za izvrsnost u studiju povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini 2018. i 2020. godine.
Sudjelovao je kao stipendist na znanstveno-stručnim skupovima u Hrvatskoj i Njemačkoj od 2016. do 2019. godine. Nakon toga redovito sudjeluje kao samostalni izlagač na međunarodnim znanstvenim skupovima, s istraživanjima iz područja moderne i suvremene povijesti hrvatske filozofije.
Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova iz filozofije povijesti, intelektualne povijesti, povijesti ideja i povijesti filozofije, kao i prikaza knjiga, izvještaja, intervjua, prijevoda i drugih priloga.
Član je Odjela za filozofiju Matice hrvatske, uredništva časopisa Riječi i Hrvatskoga filozofskog društva te uredništva njegovog časopisa. Doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu upisao je 2020. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlen je u Državnom arhivu u Zagrebu.
Hermann Bollé (1845.–1926.) jedan je od ključnih arhitekata kasnog 19. i ranog 20. stoljeća u Hrvatskoj te jedna od središnjih figura u oblikovanju Zagreba kao moderne srednjoeuropske metropole. Njegovo je djelovanje obuhvaćalo arhitekturu, obnovu i zaštitu spomenika, urbanizam, primijenjenu umjetnost i umjetničko obrazovanje.
U Zagrebu je ostavio neka od najpoznatijih ostvarenja, među kojima se ističu obnova zagrebačke katedrale (poslije potresa), Mirogojske arkade s kapelom Krista Kralja, zgrada palače HAZU, Muzej za umjetnost i obrt, evangelička crkvena općina u Zagrebu, vila Weiss, Meteorološki stup na Zrinjevcu, kurije na Kaptolu. Njegovo intelektualno i duhovno nasljeđe očituje se u arhitekturi kojom je Bollé trajno oblikovao identitet Zagreba, povezujući povijesnu tradiciju, vjeru i suvremeni društveni razvoj.
