Jučer je bio zadnji radni dan za preostalih šezdeset radnika šećerane. Viro definitvno zatvorio vrata

Ono što se u Virovitici zna od početka godine, a možda još i od prije sada je dobilo i službeni epilog – Tvornica šećera Viro definitivno gasi proizvodnju i zatvara vrata. Preostalih šezdeset radnika jučer je odradilo zadnji dan. Na tu je činjenicu u saborskoj raspravi upozorila zastupnica SDP-a Martina Grman Kizivat kazavši: “Ondje će netko tko ostane zadnji danas ugasiti svjetlo”.

<<< Šećerana je u Virovitici šaptom pala

Proljetos se o tome puno pričalo i pisalo. Uvjeravali su javnost da se tvronica ne gasi i da će se u njoj prerađivati sirovi šećer.

Gledajući globalno, gašenjem proizvodnje u Virovitici ništa se neobično nije dogodilo. Reformom je u posljednjih 15 godina u Europskoj uniji zatvoreno 89 šećerana, a u procesu restrukturiranja europske industrije u starim zemljama članicama, od 1991. do 2006., prestalo je raditi 123 tvornice šećera.

Od kada su u Europskoj uniji 2017. godine ukinite kvote za šećer došlo je do hiperprodukcije i pada cijene na tržištu što je proizvodnju šećera u brojnim tvornicama učinilo nerentabilnom. „Sustav proizvodnih kvota bio je na snazi točno 50 godina. Ukidanjem je došlo do nezabilježenog godišnjeg porasta proizvodnje, posebno od stane nekoliko najvećih kompanija u EU-u kojima je jedan od, doduše nikada javno iskazanih ciljeva, bio uništiti male proizvođače. Dodatna nepovoljna okolnost je rekordna proizvodnja u Indiji, Tajlandu i Australiji što je dovelo do globalnog viška. U kombinaciji ova dva čimbenika dolazi do strmoglavog pada cijena na EU-tržištu. Već u prosincu 2017. prosječna cijena bila je samo 400 eura/t što je u tom trenutku bila najniža mjesečna cijena u povijesti praćenja od sredine 2006. Pad se nastavio sve do siječnja 2019. nakon čega dolazi do blagog i vrlo postupnog oporavka. Međutim, i zadnja registrirana prosječna cijena od ožujka ove godine  od 375 eura/t, još uvijek je ispod praga održivosti većine europskih šećerana“, objašnjava za DW jedan od najboljih hrvatskih poznavatelja stanja na tržištu šećera i savjetnik Uprave Hrvatske industrije šećera mr. sc. Miroslav Božić.

<<< Ima li budućnost proiizvodnja šećerne repe i šećera u Hrvatskoj

Prije desetak dana Viro je objavio popis prijavljenih tražbina vjerovnika u postupku predstečajne nagodbe koja je pokrenuta zbog višemjesečnih blokada računa. Prenio ga je portal Danica.hr.

Prema tom popisu, Viro ovog časa vjerovnicima duguje čak 600 milijuna kuna. Najveći su vjerovnici HBOR s potraživanjem od 369 milijuna kuna, zagrebački KF partners (89 milijuna), Erste banka (53), Zaba (30), HPB (20), OTP (16 milijuna kuna).

Među značajnijima još su i Konzum koji potražuje 5,7 milijuna, Centar za kombinirani transport Zagreb (3,9), Belje (3,6), Pik Vinkovci (2), HŽ Cargo (1,8) i Borovo (1,6 milijuna kuna).

Uprava Vira predlaže da vjerovnici svoja potraživanja pretvore u vlasničke udjele u tvrtki ili da otpišu 90 posto tražbina i kamata. No, čak i da se tražbine pretvore u vlasništvo, Marinko Zadro i francuski Cristal union zadržali bi većinsko vlasništvo.