Bernardić se nada da sustav neće zakazati i da nema razloga za histeriju
Hrvatska komora dentalne medicine poziva članove da postupaju po uputama za koronavirus
Ministrica socijalne skrbi pridružila se osudama spaljivanja lutke istospolnog para
Vlada osudila paljenje lutaka istospolnog para s djetetom kao fašničkog
Rijeka: Jedan pacijent ima simptome koronavirusa
Prvi oboljeli od koronavirusa ima blaži oblik bolesti
MORH poziva za upis u vojnu evidenciju u 2020. godini

  Kultura

Jubilarno 10. Dravsko proljeće u Starinu (Dravasztara)

        04.04.2016.         1855 pogleda
Jubilarno 10. Dravsko proljeće u Starinu (Dravasztara)

Rijeka Drava, jedna od posljednjih europskih nezagađenih ljepotica, koja spaja a ne razdvaja narode na obje njene obale. Već 10. godinu svakog Mladog Uskrsa folklorna manifestacija Dravsko proljeće susretište je Hrvata s obje strane granice Hrvatske i Mađarske, naizmjenično svake godine u Sopju i Starinu. Inicijativu koja je formalizirala već od davnina uspostavljene prijateljske i rodbinske veze s obje strane granice začeli su i ostvarili sadašnji načelnici Starina Šandor (Šonji) Matoricz i Sopja Jozo Granjaš.

U županiji Baranja, u šeljinskom okrugu 8 je sela s autohtonim većinskim hrvatskim stanovništvom još od 13. stoljeća. Sela su to nasuprot sela u Hrvatskoj od Noskovaca od Budakovca. U samom mjestu Starinu poslije 2. svjetskog rata živjelo je 1.150 Hrvata, a danas je svih stanovnika u selu oko 450. Od 2012. postoje inicijativa naše Virovitičko-podravske i Baranjske županije da se kroz projekt Dravastara ojačaju gospodarske, prometne i svake druge veze koje bi revitalizirali ove dvije mikroregije koje su u svakom smislu (demografskom najviše) prilično zapuštene. Prvo bi se u pogon pustila skela (kompa) preko Drave između Sopja i sela Revfalu koja bi na 10- tak minuta skratila put koji danas preko Barča ili Harkanja iznosi više od 90 kilometara. Zatim bi se sa sredstvima EU išlo u izgradnju mosta. Kod Čađavice se je od 1895. preko Drave prometovalo željezničkim mostom koji je potpuno urušen 1966. nakon što je stradao u 2. svjetskom ratu. Zasad su to lijepe želje koje bi ako se ostvare pomogle da spomenuti hrvatski živalj u Mađarskoj opstane i ne bude potpuno asimiliran.

Na ovoj jubilarnoj fešti prvi dan odigran je malonogometni turnir s ekipama iz Sopja, Nove Šarovke, te Starina i Martinaca. U kuhanju su se okušala hrvatska i mađarska lovačka društva. Drugi dan počeo je sv. Misom u župnoj crkvi koju je predvodio sopjanski župnik Augustin Tašić. Nakon toga krenula je folklorna povorka kroz selo sastavljena od ovih umjetničkih družina: tamburaški orkestar Biseri Drave Starin, ženski pjevački zbor Korjeni Martinci, KUD Drava Lukovišće, KUD Podravina Barcs, KUD Tanac Pečuh, KUD Podravac Sopje, KUD Podravina Čađavica, KUD Voćin iz Voćina i muška klapa Eufemija s otoka Raba. Na više stajališta u selu nuđeni su im kolači i piće, a oni su okupljenim domaćinima pokazivali svoja plesačka i pjevačka umijeća. Nakon 2 satnog ophoda kroz selo počeo je folkolorni program pod šatorom. Njemu su visokih gostiju nazočili Mišo Hepp, glasnogovornik hrvatske manjine u Mađarskom parlamentu i Zdravko Dijaković dožupan VPŽ. Sudionike i publiku pozdravili su Ivan Budan predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, te dvojica domaćina načelnici Šandor i Joza koji su izmijenili darove i otvorili plesačko-pjevačke nastupe. Svi sudionici su dali sve od sebe i pokazali da pjesma i ples nemaju granica u spajanju ljudi. Nakon večere do 2 sata poslije ponoći nazočne je zabavljao poznati slavonski pjevač Šima Jovanovac.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.