Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Strip

Japansko čudo u Hrvatskoj

  Goran Gazdek           12.04.2009.         6923 pogleda
Japansko čudo u Hrvatskoj

Navršilo se godinu dana od kada su se na hrvatskom tržištu, zahvaljujući agilnom Algoritmu, pojavile mange, japanski stripovi koji se čitaju obrnuto jer se stranice okreću zdesna nalijevo.
Manga je u Japanu megapopularna. Tradicija je to koju možda i nije lako shvatiti onome tko nije iz Japana. Jednostavno, fenomen mangi daleko je kompleksniji i nadilazi puku kategorizaciju u strip-žanrove. Mange su više od stripa, to je po mnogo čemu jedan oblik japanskog (sup)kulturnog identiteta. O mangama je bilo riječi na nedavnom Festavilu stripa Framafu u Virovitici.

Naklade mangi dosežu do 40 posto svih tiskovina u Zemlji Izlazećeg Sunca. Mange se ne tiskaju ispod milijun primjeraka, a neke od najpopularnijih mangi, poput, primjerice, znamenitog strip-magazin Shonen Jump imaju tjednu nakladu od pet milijuna kopija. Nevjerojatno, ali i to je Japan...

Invazija na svijet

Inače, tradicionalno se manga ponajprije izdaje u obliku magazina. Primjerak sadržava i do 350 stranica, a u broju donosi 15 do 35 strip pripovijetki. Savršeno dotjerana luksuzna izdanja imaju i više od tisuću stranica. No, cijene su vrlo povoljne, stoje između 230 i 500 jena, odnosno od 2,15 do 4,70 dolara, što ovisi o broju stranica jednog sveska te o razdoblju izlaženja.

Mange se pojavljuju tjedno, dvotjedno ili mjesečno, a u Japanu se manga može naći gotovo svugdje - u običnim trgovinama, velikim trgovačkim centrima, knjižarama i kioscima, na benzinskim postajama, ma bilo gdje i u bilo kojoj zabiti...
Ideja da se mange tiskaju u Hrvatskoj stara je tridesetak godina. Ključna osoba u otvaranju hrvatskog tržišta mangama gospođa je Emi Kusumoto, koja je u Zagreb došla zbog ljubavi i od tada je tražila način kako da manga-kulturu približi Hrvatskoj. Nije to bila laka misija, no ono što nije njoj pošlo za rukom uspjelo je njezinim sinovina Kenu i Đuri Kusumoto.

- Mangi tada nije bilo ni u drugim zemljama svijeta, a najveći je problem bio tehničke naravi, kako mange pretiskavati, odnosno, prilagoditi navikama zapadnjaka. To se dugo smatralo jednom od najvećih prepreka da manga iziđe izvan Azije. Pokus je napravljen u Americi i publika je to prilično dobro prihvatila. Nakon toga su mange dobro prihvaćene u Italiji, a u Hrvatskoj nije bila baš najbolja situacija zbog gospodarske krize i nadolazećeg rata. Nakon rata nije bilo interesa izdavača da krenu u nešto što nije bilo poznato, a ideja je konačno sazrela prije pet godina kada je Algoritam došao u poziciju da se može upuštati u takve avanture i stvaranje novih tržišta. No, drugi je problem što japanskim izdavačima tržišta poput hrvatskog, sa četiri milijuna stanovnika, nisu bila posebno zanimljiva. Prvo su se pobrinuli za ekonomski razvijenije zemlje, one s većim brojem mogućih čitatelja, govori Ken, danas u urednik i prevoditelj u Algoritmu.

Za naše tržište neekstremne mange

Treba spomenuti kako je prije hrvatskih izdanja Algoritam uvozio mange na engleskom za populaciju čitatelja koju je to zanimalo.

- Izbor je bio vrlo težak, od nevjerojatnog mnoštva morali smo odlučiti što ćemo ponuditi hrvatskim čitateljima. Suzili smo na petnaestak pa odabrali četiri. Neki su otpali iz bizarnih razloga - glavni junak puši u cijelom serijalu - smatrali smo da u uvjetima široke kampanje protiv pušenja nema smisla da glavni junak dimi na svakom kadru. To prije što je riječ o pozitivnom liku s kojim se čitatelj može poistovjetiti. Neki su bili prekrvavi, ali kako napraviti samurajski strip bez nasilja. Nismo mogli riskirati da već na početku dobijemo negativnu kritiku u tisku. Da smo to odabrali, razapeli bi nas na križ, prisjeća se početaka glavni urednik Nenad Antičević.

Preživjele i udar Harry Potera

Posljednjih 15 godina mange su bile najviše rastući segment izdavačke industrije u svijetu, na sveobuhvatnoj listi prodaje uvijek su na vrhu. Tek 2008. godine prvi je put zabilježena stagnacija, i to zbog fenomena Harry Poter.

- Mange su bile knjige koje su ponovno potakle interes za strip, za takav oblik zabave. Od francuske i američke škole stripa ostalo je naslijeđe, ali su kreativni potencijali starali zajedno s čitateljima. Autori su se prvo obraćali djeci, a kasnije su tražili sve zreliju i zreliju publiku da bi se na kraju obraćali intelektualcima, odnosno onoj djeci koja su kasnije postala intelektualci pa su čitali drukčije stripove. Onda su u trenutku gašenja interesa za klasični strip došli Japanci s mangama, objašnjava Antičević.

Koliki je značaj mangi za japansku kulturu najbolje svjedoči natječaj koji u inozemstvu raspisuje japansko Ministarstvo kulture, na koji se ne smiju javiti autori Japanci. Samo prošle godine na natječaj je prijavljeno 368 stripova iz 46 zemalja, a među njima i iz Hrvatske. U Algoritmu su zadovoljni prijamom hrvatske publike.

- Svaki početak je težak, trebaju se ljudi naviknuti da se to čita s druge strane, odnosno odostraga prema naprijed. Kad se na prvi tren pogleda, to se možda čini čudnim, ali kada se duže gleda i čita, kad se udubite u mange, sve postaje normalno. Sve u svemu, klincima koji s time budu odrastali, koji brže prihvaćaju nove tehnologije, prihvatit će i japanske mange na hrvatskom tržištu, uvjeren je Ken Kusumoto.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Strip