Navršilo se godinu dana od kada su se na hrvatskom tržištu, zahvaljujući agilnom Algoritmu, pojavile mange, japanski stripovi koji se čitaju obrnuto jer se stranice okreću zdesna nalijevo.
Manga je u Japanu megapopularna. Tradicija je to koju možda i nije lako shvatiti onome tko nije iz Japana. Jednostavno, fenomen mangi daleko je kompleksniji i nadilazi puku kategorizaciju u strip-žanrove. Mange su više od stripa, to je po mnogo čemu jedan oblik japanskog (sup)kulturnog identiteta. O mangama je bilo riječi na nedavnom Festavilu stripa Framafu u Virovitici.
Naklade mangi dosežu do 40 posto svih tiskovina u Zemlji Izlazećeg Sunca. Mange se ne tiskaju ispod milijun primjeraka, a neke od najpopularnijih mangi, poput, primjerice, znamenitog strip-magazin Shonen Jump imaju tjednu nakladu od pet milijuna kopija. Nevjerojatno, ali i to je Japan...
Invazija na svijet
Inače, tradicionalno se manga ponajprije izdaje u obliku magazina. Primjerak sadržava i do 350 stranica, a u broju donosi 15 do 35 strip pripovijetki. Savršeno dotjerana luksuzna izdanja imaju i više od tisuću stranica. No, cijene su vrlo povoljne, stoje između 230 i 500 jena, odnosno od 2,15 do 4,70 dolara, što ovisi o broju stranica jednog sveska te o razdoblju izlaženja.
Mange se pojavljuju tjedno, dvotjedno ili mjesečno, a u Japanu se manga može naći gotovo svugdje - u običnim trgovinama, velikim trgovačkim centrima, knjižarama i kioscima, na benzinskim postajama, ma bilo gdje i u bilo kojoj zabiti...
Ideja da se mange tiskaju u Hrvatskoj stara je tridesetak godina. Ključna osoba u otvaranju hrvatskog tržišta mangama gospođa je Emi Kusumoto, koja je u Zagreb došla zbog ljubavi i od tada je tražila način kako da manga-kulturu približi Hrvatskoj. Nije to bila laka misija, no ono što nije njoj pošlo za rukom uspjelo je njezinim sinovina Kenu i Đuri Kusumoto.
- Mangi tada nije bilo ni u drugim zemljama svijeta, a najveći je problem bio tehničke naravi, kako mange pretiskavati, odnosno, prilagoditi navikama zapadnjaka. To se dugo smatralo jednom od najvećih prepreka da manga iziđe izvan Azije. Pokus je napravljen u Americi i publika je to prilično dobro prihvatila. Nakon toga su mange dobro prihvaćene u Italiji, a u Hrvatskoj nije bila baš najbolja situacija zbog gospodarske krize i nadolazećeg rata. Nakon rata nije bilo interesa izdavača da krenu u nešto što nije bilo poznato, a ideja je konačno sazrela prije pet godina kada je Algoritam došao u poziciju da se može upuštati u takve avanture i stvaranje novih tržišta. No, drugi je problem što japanskim izdavačima tržišta poput hrvatskog, sa četiri milijuna stanovnika, nisu bila posebno zanimljiva. Prvo su se pobrinuli za ekonomski razvijenije zemlje, one s većim brojem mogućih čitatelja, govori Ken, danas u urednik i prevoditelj u Algoritmu.
Za naše tržište neekstremne mange
Treba spomenuti kako je prije hrvatskih izdanja Algoritam uvozio mange na engleskom za populaciju čitatelja koju je to zanimalo.
- Izbor je bio vrlo težak, od nevjerojatnog mnoštva morali smo odlučiti što ćemo ponuditi hrvatskim čitateljima. Suzili smo na petnaestak pa odabrali četiri. Neki su otpali iz bizarnih razloga - glavni junak puši u cijelom serijalu - smatrali smo da u uvjetima široke kampanje protiv pušenja nema smisla da glavni junak dimi na svakom kadru. To prije što je riječ o pozitivnom liku s kojim se čitatelj može poistovjetiti. Neki su bili prekrvavi, ali kako napraviti samurajski strip bez nasilja. Nismo mogli riskirati da već na početku dobijemo negativnu kritiku u tisku. Da smo to odabrali, razapeli bi nas na križ, prisjeća se početaka glavni urednik Nenad Antičević.
Preživjele i udar Harry Potera
Posljednjih 15 godina mange su bile najviše rastući segment izdavačke industrije u svijetu, na sveobuhvatnoj listi prodaje uvijek su na vrhu. Tek 2008. godine prvi je put zabilježena stagnacija, i to zbog fenomena Harry Poter.
- Mange su bile knjige koje su ponovno potakle interes za strip, za takav oblik zabave. Od francuske i američke škole stripa ostalo je naslijeđe, ali su kreativni potencijali starali zajedno s čitateljima. Autori su se prvo obraćali djeci, a kasnije su tražili sve zreliju i zreliju publiku da bi se na kraju obraćali intelektualcima, odnosno onoj djeci koja su kasnije postala intelektualci pa su čitali drukčije stripove. Onda su u trenutku gašenja interesa za klasični strip došli Japanci s mangama, objašnjava Antičević.
Koliki je značaj mangi za japansku kulturu najbolje svjedoči natječaj koji u inozemstvu raspisuje japansko Ministarstvo kulture, na koji se ne smiju javiti autori Japanci. Samo prošle godine na natječaj je prijavljeno 368 stripova iz 46 zemalja, a među njima i iz Hrvatske. U Algoritmu su zadovoljni prijamom hrvatske publike.
- Svaki početak je težak, trebaju se ljudi naviknuti da se to čita s druge strane, odnosno odostraga prema naprijed. Kad se na prvi tren pogleda, to se možda čini čudnim, ali kada se duže gleda i čita, kad se udubite u mange, sve postaje normalno. Sve u svemu, klincima koji s time budu odrastali, koji brže prihvaćaju nove tehnologije, prihvatit će i japanske mange na hrvatskom tržištu, uvjeren je Ken Kusumoto.
