Banner
U Hrvatskoj 10 slučajeva majmunskih boginja, očekuje se dolazak cjepiva
Hrvatska po stanovniku godišnje baca oko 71 kilogram hrane
Djeci iz Ukrajine darovani bicikli, romobili, role i oprema
Na Makarskom primorju više od 55.000 gostiju
U Međimurju otvoren vidikovac na Mađerkinom bregu s pogledom na četiri države
Njemački predsjednik: Putin vodi rat protiv europskog jedinstva
Neslužbeno: gorivo će pojeftiniti

  Poljoprivreda

Jabuka najbolja u 25 godina

  Goran Čorkalo/Vjesnik           09.10.2010.         1279 pogleda
Jabuka najbolja u 25 godina

U Republici Hrvatskoj ove će se jeseni ubrati oko 70.000 tona jabuke, no zbog ovogodišnjih vremenskih neprilika tek će 30.000 tona biti prve klase. Prošle godine, na primjer, ubrano je 42.000 tona jabuka visoke konzumne kvalitete. »Iako su prinosi smanjeni, na područjima koje nisu zahvatile poplave i led bere se izuzetno kvalitetna jabuka, najkvalitetnija u zadnjih 25 godina«, ocjenjuje Frane Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice u kojoj su zadovoljni što hrvatsko tržište ove godine neće biti preplavljeno uvoznom jabukom kao prošle godine. Naime, zemlje Europske unije prosječno proizvedu oko 12 milijuna tona jabuke, no ove godine zbog vremena i tamo će prinosi biti manji i do 20 posto. Potrošnja jabuke u zemljama EU-a kreće se od 40 pa čak do 120 kilograma po glavi stanovnika, dok je u Hrvatskoj taj prosjek jedva 10 kilograma.

Zbog tih i drugih okolnosti hrvatski voćari očekuju porast potražnje za domaćom jabukom, no ističu da je u voćarstvu i posebno proizvodnji jabuke Hrvatska daleko od onoga što bi morala biti. »Činjenica jest da su od 2003. godine u Hrvatskoj površine pod jabukom značajno povećane s ondašnjih 1700 na sadašnjih oko 5500 hektara«, kaže Ivković te dodaje da bi i sadašnje površine trebale biti utrostručene, a godišnje s plantaža u punom rodu moglo bi se brati od 120.000 do 150.000 tona jabuke za domaće i strano tržište. Objašnjava da Hrvatska na godišnjoj razini uveze voća i povrća za 250 milijuna eura, od čega na voće otpada 175 milijuna eura. Prema procjenama Hrvatske voćarske zajednice, kada bi se u hrvatsko voćarstvo uložilo 800 milijuna eura, uvoz egzotičnog voća pao bi na 30 milijuna eura, a stvorio bi se potencijal za izvoz voća veći od 300 milijuna eura godišnje. Time bi se u izravnoj proizvodnji voća zaposlilo 20.000 radnika te omogućila nova radna mjesta u pratećim djelatnostima. Međutim, nasuprot nesumnjivu potencijalu, voćarima su ove godine ukinuti poticaji na kapitalne investicije, nove nasade, strojeve i drugo, pa su im na raspolaganju jedino sredstva IPARD-a. No, kaže Ivković, za taj novac potrebna je tolika dokumentacija da ga je gotovo nemoguće dobiti. Na primjer i za montažnu mrežu nad plantažom potrebna je građevinska dozvola. Dosad su samo dva hrvatska voćara ostvarila sredstva IPARD-a za podizanje zaštitnih mreža, a za druge kapitalne investicije, uključujući i nove nasade, novac IPARD-a se ne može dobiti. Stoga je Hrvatska voćarska zajednica nedavno uputila zahtjev Ministarstvu poljoprivrede da se izmijene uvjeti za ostvarenje novca IPARD-a. Ako do toga ne dođe, Ivković se boji da će se iz IPARD-a povući vrlo malo novca, kao i iz prošlog SAPARD-a u kojem je ostvareno oko 15 posto predviđenog. Zoran Krsnik, direktor Nacionalne veletržnice, upozorava da je RH pred ulaskom u EU, da je u tijeku reforma sustava poticaja sukladno europskoj stečevini, te da vrlo vjerojatno ukupna masa novca za potpore neće biti manja. »Potencijalni korisnici trebaju biti osposobljeni da taj novac povuku iz fondova EU-a«, kaže Krsnik.

Dodaje da će sukladno tome sektoru voćarstva poticaji biti isplaćivani proizvođačima organiziranim u proizvođačke grupe ili organizacije, dakle pravnim osobama, a one će ostvarena poticajna sredstva distribuirati svojim članovima, uz utvrđena pravila i kontinuirani nadzor. Dodaje da na jedinstvenom europskom tržištu već dugo i dokazano učinkovito vladaju »pravila igre« koja svi moraju prihvatiti, uključujući voćare. Inače, temeljem idejnog rješenja Nacionalne veletržnice, Ministarstvo poljoprivrede šest godina provodi projekt gradnje kondicioniranih hladnjača (ULO hladnjače) te su podignuti kapaciteti s kontroliranim uvjetima za smještaj 30.000 tona voća i povrća. Sada Hrvatska raspolaže s kapacitetima za smještaj 42.000 tona voća. S postojećim skladišnim kapacitetima Hrvatska može kvalitetno smjestiti oko 80 posto uroda jabuke prve klase. Procjenjuje se da bi u ovome trenutku Hrvatskoj bile potrebne kvalitetne hladnjače za smještaj 50.000 tona. Takvi kapaciteti posebno nedostaju u Slavoniji, no u planu je gradnja ULO hladnjače u Osijeku kapaciteta 2500 tona. Hladnjača istoga kapaciteta najavljena je i u Velikoj Gorici, najavljena su i proširenja nekih već instaliranih skladišnih kapaciteta, a u funkciju bi se modernizacijom moglo dovesti i skladište vinkovačke tvrtke Vinka.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda