Sudbina "Plodova zemlje" paralelna je sudbinama svih hrvatskih proizvodnji, naročito one najtegobnije, poljoprivredne. Voditelja treće najgledanije HTV-ove emisije, Vlatka Grgurića, ne samo da nitko ne doživljava kao poznato TV lice, već ga značajan dio javnosti uopće ne poznaje. A riječ je o majstoru televizije. Treba reći da je svaka naša čitačica vremenske prognoze, od Aleksandre Mindoljević do Renate Sopek, postala zvijezda, o loto djevojkama, od Suzane Mančić do Tine Katanić, da i ne govorimo. No marljivi, skandalima neskloni, ozbiljni ljudi, fokusirani na svoj posao, ovdje su predestinirani luzeri, nema tu druge.
To je jedina emisija čiji urednici idu na teren, po štalama i oranicama, po šumama i gorama naše zemlje ponosne. Vlatko Grgurić napravio je sjajan prilog o proizvođačima mlijeka. Od početka ove godine u Hrvatskoj ih je 3.700 manje! To je kataklizma, a da nije "Plodova zemlje" naši bi mediji taj skandal prikazali s ravnodušnošću kojom inače govore o Pakistanu ili Indoneziji. Svakoga dana ključ u bravu stavi 25 farmera. Paradoksalno, otkup mlijeka povećan je za pet posto u odnosu na lani, pa barem u nečem napredujemo. Ipak, nestanak je zajamčen većini farmi koje imaju do 15 krava, a one u Austriji, kaže Grgurić, predstavljaju temelj poljoprivrede. Odličan je bio i prilog o eksperimentalnoj proizvodnji pljesnivih sireva u Tounju. Jedna se obitelj sjetila u obližnjoj pećini proizvoditi sir sa specifičnom plijesni, takozvani tounjski pljesnivac. Kako im je država pomogla? Tako da je odmah poslala inspekcije, da vide kako su ušli u pećinu. Naša je država poljoprivrednicima jedva malo korisnija od mraza, koji je ove godine samo voćarima nanio štete od 970 milijuna kuna. Tu se država, dakako, nije žurila slati svoje ljude na teren...
