Oduvijek se u Virovitici velika pažnja posvećivala čistoći i zelenilu, a u proteklih nekoliko godina zabilježeni su značajni iskoraci - od čišćenja ulica i redovne košnje trave do sadnje cvijeća i selektiranog prikupljanja otpada. Danas s ponosom, bez patetike i lokalpatrotizma možemo konstatirati da nam je grad zaista lijep, jedan od ljepših u kategoriji malih hrvatskih gradova. No, da bi bio i najljepši treba još puno toga napraviti, dotjerati i urediti. Zanemarit ćemo ovdje velike zahvate za koje treba puno novaca i vremena (Dvorac Pejačević, Gradski park, Palača Pejačević, izmještanje bazena, obilaznica...) i zadržati se na malim stvarima, sitnicama koje život znače, a koje se mogu realizirati uz malo dobre volje.
Dakle, kad malo zagrebemo po površini, kad zavirimo u dijelove grada koji se ne vide iz fotelja naših čelnika naići ćemo na nemar, prljavštinu i javašluk.
Navest ću tek nekoliko primjera.
1. U Masarikovoj ulici, tamo kod „Bajserove zgrade" već mjesecima je (polu) otvorena šahta. Točno preko puta, gotovo u istoj ravni, na Trgu Ante Starčevića također. Da stvar bude gora, to je ulica koja se ovog ljeta uređivala. O opasanosti koje vrebaju iz otvorenih šahti za djecu i životinje izlišno je govoriti!
2. U Teslinoj ulici cijelo ljeto raspada se lešina mačke.
3. Izbrazdane zelene površine uobičajene su u proljeće i na jesen, najčešće u parku. Tragove guma ostavljaju Florina vozila prilikom uređivanja (odvoza otpalog lišća i orezanih grana) pa valja razmisliti o drugačijem načinu transporta.
4. Hrpa lišća i granja protkana plastičnim vrećicama i papirima na Trgu Ante Starčevića dva mjeseca čeka da ju netko pokupi i odveze.
5. S ambrozijom se teško boriti, ali ponekad se čini da se i ne pokušava. Ovo polje tog izrazito alergenog korova snimljeno je kod KTC-a, iza poligona HAK-ove Auto škole, u neposrednoj blizini triju srednjih škola i sportske dvorane. Nemar komunalnog redara i poljoprivrednog inspektora čudi jer se o ovom javnozdravstvenom problemu posljednjih godina puno govori, a Virovitica je spada među gradove s najvećim brojem peludnih zrnca po prostornom metru.
Prema procjenama liječnika svaki četvrti Virovitičanin pati od alergija na ambroziju što bitno utječe na kvalitetu njihovog života. Badava nam sve te maćuhice, aleje i cvjetni satovi kad su nam građani bolesni, kad moraju preskakati lešine i strahovati da ne padnu u šahte.