Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Glazba

Izložba „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“

  mm           20.10.2019.         2083 pogleda
Izložba  „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“

 Povodom dvjestote obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Vatroslava Lisinskog, Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom u Virovitici priprema otvorenje izložbe „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“.

Svečano otvorenje upriličit će se u utorak, 22. listopada, a sam program započinje u 18 sati. Virovitičani i njihovi gosti tom će prilikom moći vidjeti originalna izdanja koja je prikupio Stjepan Sučić, dugogodišnji dopredsjednik Matice Hrvatske.

Vatroslav Lisinski (pravoga imena Ignac Fuchs) rođen je u Zagrebu 8. srpnja 1819. godine. Bio je praški student te hrvatski ilirac i preporoditelj. Surađivao je s hrvatskim preporoditeljima poput Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Petra Preradovića, Ivana Trnskog te drugim umjetnicima pa je tako tijekom jedne koncertne turneje svirao s Albertom Štrigom, Ferdom Livadićem, Ljudevitom Pichlerom i Franjom Stazićem, a glazbeni suradnik bio mu je i skladatelj Ivan Zajc.

Najpoznatiji je ipak kao autor prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“, a uz njegovo ime rado se povezuju i opera „Porin“ te skladba „Miruj, miruj, srce moje“. Živio je skromno, gotovo na rubu siromaštva, a umro prerano, 31. svibnja 1854. godine, ne napunivši ni 35 godina. Pokopan je u arkadi preporoditelja na zagrebačkom Mirogoju. Jedna od najstarijih koncertnih dvorana u Zagrebu danas nosi njegovo ime.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Glazba