Sabor u četvrtak o državnom proračunu za iduću godinu
Divjak: Jedini sustav u koji moramo ulagati jest sustav odgoja i obrazovanja
Mrak Taritaš: Rebalans proračuna prava slika Vlade - tri godine bez ozbiljnih reformi
Aladrović obećao pravedniji i objektivniji sustav plaća u javnim službama
Prosvjed sindikata obrazovanja: Nemamo pravo odustati, idemo dalje!
Ministar Marić hvali se odgovornim upravljanjem, oporba kritizira
Maras o sastanku Plenkovića i Bandića: "Ruka ruku koruptivnu mije"

Izložba „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“


  Kultura           mm           20.10.2019.         285 pogleda
Izložba  „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“

 Povodom dvjestote obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Vatroslava Lisinskog, Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom u Virovitici priprema otvorenje izložbe „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“.

Svečano otvorenje upriličit će se u utorak, 22. listopada, a sam program započinje u 18 sati. Virovitičani i njihovi gosti tom će prilikom moći vidjeti originalna izdanja koja je prikupio Stjepan Sučić, dugogodišnji dopredsjednik Matice Hrvatske.

Vatroslav Lisinski (pravoga imena Ignac Fuchs) rođen je u Zagrebu 8. srpnja 1819. godine. Bio je praški student te hrvatski ilirac i preporoditelj. Surađivao je s hrvatskim preporoditeljima poput Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Petra Preradovića, Ivana Trnskog te drugim umjetnicima pa je tako tijekom jedne koncertne turneje svirao s Albertom Štrigom, Ferdom Livadićem, Ljudevitom Pichlerom i Franjom Stazićem, a glazbeni suradnik bio mu je i skladatelj Ivan Zajc.

Najpoznatiji je ipak kao autor prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“, a uz njegovo ime rado se povezuju i opera „Porin“ te skladba „Miruj, miruj, srce moje“. Živio je skromno, gotovo na rubu siromaštva, a umro prerano, 31. svibnja 1854. godine, ne napunivši ni 35 godina. Pokopan je u arkadi preporoditelja na zagrebačkom Mirogoju. Jedna od najstarijih koncertnih dvorana u Zagrebu danas nosi njegovo ime.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: