Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Aktualnosti

Izbori za EP: Od srijede se mogu podnositi kandidature

  Hina           10.04.2024.         1463 pogleda
Izbori za EP: Od srijede se mogu podnositi kandidature

Od srijede se mogu podnositi kandidature za europske izbore koji će se u Hrvatskoj održati u nedjelju, 9. lipnja i na kojima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720. Prijedlozi kandidacijskih lista Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) moraju prispjeti u idućih 14 dana, najkasnije do 23. travnja u ponoć.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan objave odluke predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača. Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a od srijede će biti dostupni na njegovoj mrežnoj stranici. Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

Zaprimanje listi prvo u Visokoj 15, potom u zgradi Sabora

DIP će kandidacijske liste, od 10. do 20. travnja, zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21. do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka. 

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, primjerice politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

SDP-ova koalicija već objavila tko će biti na njenoj listi

Iako, dakle, kandidature tek kreću, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane Borzan, Tonina Picule, Romane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije Orešković, Marka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

S obzirom da se u Hrvatskoj 17. travnja održavaju izbori za Hrvatski sabor, očekuje se da će glavnina listi DIP-u prispjeti nakon toga dana. Osim u Hrvatskoj, 12 hrvatskih zastupnika za Bruxelles bira se i diljem svijeta, na izborima 2019. birani su 46 država. U inozemstvu se biraju se samo jedan dan, ne dva kao zastupnici za Hrvatski sabor.   Hrvatska zastupnike u Europski parlament bira proporcionalnim sustavom uz mogućnost preferencijalnog glasovanja, dakle, birač osim određene liste, može zaokružiti i kandidata s te liste kojemu daju prednost.

Europski izbori od 6. do 9. travnja 

Europski izbori se održavaju u rasponu od četiri dana, od 6. do 9. lipnja, jer neke države tradicionalno ne glasaju nedjeljom poput većine, nego primjerice kao Nizozemska na izbore izlaze četvrtkom, Malta i Slovačka subotom, a u Češkoj se glasa dva dana, u petak i subotu.

Europska unija propisuje izbore po razmjernom sustavu, ali države članice same određuju model. Primjenjuju se tri vrste, a jedna od njih je preferencijalno glasanje, koje se prakticira u 19 država članica, među kojima su Italija, Poljska, Nizozemska, Hrvatska i nordijske zemlje. Birač može, ovisno o zemlji, promijeniti poredak kandidata na listi za koju glasa, prekrižiti kandidate ili kombinirati više lista.

Na ovogodišnjim izborima bira se 720 zastupnika, dok ih odlazeći saziv Europskog parlamenta ima 705. Raspodjela mandata utvrđena je ugovorima o Europskoj uniji. Zemlje s više stanovnika imaju više mjesta od zemalja s manjim brojem stanovnika, no ove potonje imaju više mjesta nego što bi imale primjenom stroge proporcionalnosti. Najmanje članice imaju po 6 zastupnika, a najviše Njemačka 96.

Ovo je četvrti put da Hrvatska glasa na europskim izborima. Prvi put je to radila 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU-u, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. Europski parlament je jedina institucija EU koja se bira na izravnim izborima., parlament donosi zakone zajedno s drugim suzakonodavcem, Vijećem Europske unije, u kojem sjede ministri zemalja članica.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti