U Gradskoj knjižnici i čitaonici održano je predavanje Štete i zablude o Transansatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP) između SAD-a i EU-a , reakcije javnosti i nezavisnog stručnog, političkog i civilnog sektora u EU na TTIP, okrugli stol o hrvatskom zakonu o GMO-u, njegovoj primjeni, te štetama u poljoprivredi kao posljedicama primjene GMO-a i o posljedicama primjene TTIP-a u Hrvatskoj i potpisivanje peticije za hrvatski Sabor sa ciljem lobiranja protiv potpisivanja tog ugovora. Kampanja protiv TTIP i GMO u Hrvatskoj provodi se u četiri slavonske županije, a krenula je iz Virovitice. Ljiljanka Mitoš Svoboda iz Press centra za okoliš zadovoljna je tribinom u Virovitici. "Sastavit ćemo zajedničko pismo koje ćemo uputiti na adrese svih poljoprivrednih proizvođača, saborskih zastupnika, članova Vlade i cijelom gospodarskom sektoru kojim ćemo ih upoznati s problemom i kratko objasniti što bi trebala biti njihova dužnost", izjavila nam je nakon tribine.
Na skupu je održana prva promocija tek izašle knjige „Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem“, autora dr.sc. Ivice Kelama. Bio je to povod za kraći razgovor.
- Viroviticu smo prepoznali kao grad i kraj koji je svjesniji opasnosti koja prijeti našoj poljoprivredi i životu ako dopustimo da genetički modificirani usjevi zagospodare našim poljima i ako uletima kao guske u maglu u sporazum između SAD-a i Europske unije - kazao nam je na početku razgovora dr.Kelam pohvalivši lokalnu upravu i gradonačelnika Ivicu Kirina što Viroviticu što različitim akcijama Viroviticu svrstava u područja bez GMO.
*Viroviticu niste slučajno izabrali za početak kampanje protiv TTIP i GMO i promociju knjige. Pred vama je dug i trnovit put s neizvjesnim ishodom jer se radi o moćnim svjetskim igračima i vrlo jakim lobistima?
- Vjerujem da će naša kampanja polučiti rezultate i dovesti do postavljanja pitanja koja naše političke strukture neće moći ignorirati i morat će odgovoriti zainteresiranoj javnosti. Zašto se uopće dopušta da se zdravlje naših građana dovodi u opasanost s mogućim puštanjem GMO u naša polja i zašto se uopće ulazi u taj sporazum koji po analizama neovisnih stručnjaka ne donosi ništa korisno Europskoj uniji nego se na taj način snižavaju standardi zaštite okoliša, prehrane, radnička prava...
* Knjiga je plod vaše doktorske disertacije i višegodišnjeg istraživanja kojima, među ostalim, dokazujete da biotehnološke korporacije nepopravljivo nanose štete sigurnosti hrane, poljoprivrednom sektoru, potrošačima i dobrobiti životinja. Što ste željeli postići tom knjigom? Kome je ona namjenjena?
- U knjizi sam nastajao istaknuti sve one etičke prijepore koje okružuju tehnologiju genetičkog modificiranja. Iako je javnosti poznat taj pojam jako je malo upoznata što to konkretno znači i koje opasnosti nosi samo po sebi. Kada se GMO spomene, mnogi se prvenstveno boje za svoje zdravlje, a zaboravljaju da često puta veća opasnost prijeti od monopola i korporativnog preuzimanja lanaca prehrane koje korporacije vrše u cijelom svijetu. Ako im dozvolimo napravit će to i u Hrvatskoj. Zadatak mene kao znanstvenika je da upozoravam i apeliram u javnosti, na naše političke strukture, da to ne dozvole.
*Kakva je uloga medija u informiranju i osvješćivanju javnosti o opasnostima koje nam može donijeti Transansatlantski trgovinski sporazum i GMO?
- Mediji su, na žalost često sklone senzacionalizmu pa često puta im je GMO zanimljiv samo ako ispadne neka afera ili ako mogu izvući nešto bombastično za naslov. Nitko se ne pita što nama genetički modificirani usjevi mogu donijeti dobraga ili lošega. Dobroga ništa, a štetnih posljedica, prema iskustvima zemalja koje su ušle u to, sve više i više. toplo se nadam da ćemo učiti na greškama drugih o da ćemo zaštititi naš prostor i stanovništvo.
*Koliko su za taj problem zainteresirani proizvođači hrane? Ovdje u Virovitici je pozvano dvjestotinjak poljoprivrednika, a odazvao se tek jedan?
- Na žalost, ljudi misle da je GMO nešto što se njih ne tiče i da je to nešto što je neminovno i protiv čega se ne mogu boriti. Oni smatraju da GMO tako i tako dolazi i da će nas kotač napretka svakako pregaziti. Ja ne dijelim to mišljenje i kao znanstveni bioetičar smatram da je tu glas javnosti presudan: mi kao javnost glasno i jasno moramo kazati ne genetički modificiranoj hrani, jer imamo dovoljno svojih poljoprivrednih površina na kojima imamo savršene uvjete za ekološku proizvodnju koja je trend u svijetu i da je suludo ulaziti u taj projekt.
*Dopire li taj glas do onih koji bi Saboru o tome trebali odlučivati? Slušaju li oni što im govore znanstvenice?
- Mene sigurno ne pitaju za mišljenje, a bojim da informacije ne dobivaju čitanjem literature nego se ravnaju prema kratkoročnim političkim ciljevima. U knjizi sam posebno obradio donošenje proces donošenja Zakona o GMO iz 2005. godine. Dok su se političke stranke i saborski zastupnici u medijima izjašnjavali kao veliki zaštitnici hrvatskog teritorija od "sjemena zla" kako su ga nazivali kad je trebalo glasovati bez pardona su digli ruku za zakon kojim je teoretski dopuštena sjetva GMO usjevima, ali, na sreću, to se u ovih deset godina to legalno nije dogodilo. Ako netko nelegalno sije i po zakonu kažnjivo.
