Udruga hrvatskih sudaca protiv spajanja ministarstava pravosuđa i uprave
Grbin najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a
Večernji list: Plenković - ostaje većina ministara
Jutarnji list: Vrh SDP-a zazire od Peđe Grbina
HAK: Na graničnim prijelazima moguća čekanja
DHMZ: Sunčano i vruće
Beroš: Moguće nove preporuke HZJZ-a za veća okupljanja, zasad bez zabrana

  Virovitičani u Zagrebu

Ivan Zelenbrz i Dubravka Sabolić gosti Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu: Kulturna povijest Virovitice u 33. broju Zavičaja

  Sandra Pocrnić Mlakar           26.02.2018.         2484 pogleda
Ivan Zelenbrz i Dubravka Sabolić gosti Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu: Kulturna povijest Virovitice u 33. broju Zavičaja

Treće srijede u veljači novi broj Zavičaja, časopisa virovitičkog ogranka Matice hrvatske, predstavili su članovi virovitičkog ogranka koji su sudjelovali u kreiranju časopisa. Suradnike na dugoočekivanom 33. broju Zavičaja koji su stigli iz Virovitice predvodili su prof. Ivan Zelenbrz kao glavni urednik i Dubravka Sabolić kao predsjednica virovitičkog ogranka Matice hrvatske. Kao je rekao prof. Ivan Zelenbrz, broj koji je pripreman čak pet godina predstavlja bogatu kulturnu povijest Virovitice, koja je kod nas često zasjenjena političkom poviješću. Na naslovnici je najljepša virovitička uglovnica – zgrada Prve hrvatske štedionice na uglu Ulice Matije Gupca, u kojoj je sada smještena FINA. Kako je rekao prof. Zelenbrz, naslov časopisa smješten je uz desni brid stranice, kako ne bi prekrio vrh zgrade na kojem je kip Merkura, glasnika bogova, zaštitnika trgovine i komunikacije.

Tema broja je Muzejska djelatnost koja je predstavljena sa devet članaka, a pored Gradskog muzeja u Virovitici predstavljen je i Zavičajni muzej u Slatini. Dubravka Sabolić pripremila je iscrpan pregled 60-godišnje povijesti Gradskog muzeja, sa predstavljanjem svih njegovih zbirki i aktivnosti. Budući da se prostorije muzeja u dvorcu upravo adaptiraju, muzej čeka useljenje u nove, obnovljene prostore.

Prof. Ivan Zelenbrz napisao je članak o povijesti knjižnice i knjižničarstva u Virovitici, od knjižnice Franjevačkog samostana, preko školskih knjižnica do građanske knjižnice Hrvatskog čitalačkog društva Kasino, radničke i pučke knjižnice sve do današnje Gradske knjižnice. Kako je istaknuo prof. Zelenbrz, knjižnice su imale važnu ulogu u razvoju kulture i prosvjete te u nacionalnom buđenju i osvješćivanju.

S obzirom na rat od kojeg je prošlo četvrt stoljeća, dio kulturne baštine Virovitice je i projekt Informativno-propagandna djelatnost u 127. brigadi, o kojem je Rudolf Brijačak napisao članak i kao autor osobno ga predstavio Zavičajnom društvu. Rudolf Brijačak naveo je publikacije tiskane za informiranje UNPROFOR-a te separat Hrvatski vojnik koji se u vrijeme rata objavljivao u Virovitičkom listu kako bi podigao moral pripadnika 127. brigade.

Mirko Kovačević, dopredsjednik Zavičajnog društva, također je rekao nekoliko riječi kao autor članka o 135. godišnjici Hrvatskog pjevačkog društva Rodoljub, koje kontinuirano djeluje od osnutka 5. listopada 1880. godine. Podsjetio je na doba Jana Vlašimskog, koji je dirigent Rodoljuba postao je 1890. godine i u svojem polustoljetnom bavljenju glazbom ostavio značajan pečat u glazbenom i društvenom životu Virovitice. Među značajnijim datumima u povijesti Rodoljuba posebno mjesto zauzima obilježavanje 135. godišnjice Rodoljuba mjuziklom „Pojmo rodu za slobodu“ koji su potpisali Marijan Tomljanović, Željka Volenik i Mijo Pavelko. U izvedbi je sudjelovalo svih 70 članova Rodoljuba, a u sat i pol glazbom je prikazana cijela povijest pjevačkog društva sa svim značajnijim izvedbama.

U Zavičaju je predstavljena i aktivnost Društva psihologa u Virovitičko-podravskoj županiji člankom koji su potpisali Jasna Per Kožnjak i Martin Lovrenčić. Kao počasni predsjednik Društva psihologa, predsjednik Zavičajnog društva prof. Vladimir Kolesarić, toga je dana bio angažiran na tradicionalnom Tjednu psihologije u Virovitici.

U izuzetno sadržajnom broju Zavičaja su i članci o 40 godina košarkaškog kluba Virovitica, o povijesti kuglanja, o tamburašima u Orahovici te sjećanja na Teodora Tricka i Vilima Tičića.

U završnoj riječi, Mirko Kovačević zaključio je kako i ovaj broj Zavičaja dokazuje koliko Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu prati kulturni život Virovitice, jer je na svojim sastancima predstavljalo mnoge od navedenih institucija kulturnog života grada i pratilo njihove obljetnice i važnija događanja.

Na sljedećem susretu u ožujku, u goste Zavičajnom društvu dolazi Vlatko Smiljanić, mladi autor biografije političarke i spisateljice Mare Matočec.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virovitičani u Zagrebu



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.