Istraživanje zadovoljstva na radnom mjestu: Najavažnije komponente su poticanje i održavanje dobre radne atmosfere, jasna i otvorena komunikacija

Na konferenciji održanoj u čast Dana žena: Budućnost rada – trendovi među generacijama i ženska perspektiva, predsjednica udruge Ivana Radić predstavila je rezultate istraživanja koje je provela udruga tijekom veljače 2024.godine na uzorku od 155 ispitanika različitih generacija na radnom mjestu. Anketa je pokazala da ispitanici (uglavnom žene) smatraju da poslodavci moraju poraditi na većoj fleksibilnosti kada je u pitanju radno vrijeme jer je važno da se posao obavi, a ne da se previše držimo forme. Idealni radni tjedan imao bi 35 radnih sati, a pauza za odmor 45 minuta. Isto tako kao najvažnije komponente za posao ispitanici smatraju: poticanje i održavanje dobre radne atmosfere, jasna i otvorena komunikacija i kvalitetno liderstvo. Istraživanje je pokazalo da se žene ne boje AI tehnologije i da im je potrebna veća digitalna pismenost, a kao ključan element na poslu izdvajaju mentorstvo.

Zaposlenici bi voljeli raditi posao sa višom svrhom, ali su još uvijek primorani odabirati poslove koji donose veće financije. Većina ispitanika smatra da spol nije bitan kada se govori o suradnji u timu, ali da karakter jest, a njih 90 posto smatra da su soft skills (meke vještine) izuzetno važne na radnom mjestu.

Kada govorimo o suradnju u timu, najbolji su mješoviti timovi. Ženski timovi su ocijenjeni s jedne strane kao najbolji, a s druge kao najlošiji odabir što ovisi o ženama na čelu tih timova. Većina žena osjetila je, barem jednom u radnom vijeku, negativne karakteristike suradnje sa ženama (podmetanje, ogovaranje, zavist i slično). S druge strane, ženski timovi, kada su skladni, mogu učiniti i nemoguće. Kao glavne prednosti žena ističu se: kreativnost, organiziranost, fleksibilnost, sklonost holističkom gledanju na situacije, orijentiranost detaljima, njegujući stil vođenja.

Na konferenciji su prisustvovali stručnjaci koji se bave ljudskim potencijalima od Danijela Listića (M San grupa), Jelene Jelušić (INSPO Consulting) , Jasenke Vučetić ( Hattrick-PSK d.o.o.) do Mateje Kalisar (VEGORA) i Maje Prović (vlasnica Mindfullnes Akademije)koja nam je pričala o tome što je mindfulnes,s a što to nije. Svi se slažu da se trendovi u zapošljavanju mijenjaju i da mlađe generacije jako dobro znaju što žele i da su kod traženja posla asertivniji nego prethodne generacije.

Drugi dio konferencije vodila je Nejra Kadić Meškić (Centar za kulturu dijaloga) koja je govorila o migrantima, a na panelu se povela priča o inkluzivnosti i tome što su migrantske krize donijele Hrvatskoj. Na panelu su sudjelovali: Elizabeta Filipaj – Rukovoditeljica odsjeka za EURES Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), Ivan Skorin  (reporter RTL Direkta), Iryna Pronenko (Udruga SVOJA). Svatko je iz svoje perspektive objasnio situaciju s migrantskim krizama, a gđa Filipaj je dala i konkretne brojke vezane uz zapošljavanje ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj. Jedna od glavnih prepreka u zapošljavanju je svakako jezik. Svijetao primjer snalaženja u Hrvatskoj dao nam je g.Yuriy Polishchuk koji je u Hrvatski stigao kao izbjeglica iz Ukrajine ali je u Hrvatskoj osnovao i uspješno vodi tvrtku za solarne panele (U Rijeci).

Konferenciju je vodila Ivana Fakin, članica Izvršnog odbora Mreže žena i vlasnica agencije Essenta.

Konferencija je završila sa zaključkom da treba nastaviti provoditi istraživanja kako bismo bili u korak s promjenama i bolje razumjeli nove generacije na tržištu rada.