Banner
Plenković: HDZ je bio i bit će protiv zabrana, zakona koji traži Dabro neće biti
Dodijeljeno 13,4 milijuna eura za zaštitu prirode i mrežu Natura 2000
Medved: Koalicija je stabilna, situacija s Dabrom će se riješiti
Bolesti jetre pogađaju do trećine odraslih u Hrvatskoj
Počinje program Seen, al’ ne viđen posvećen borbi protiv vršnjačkog nasilja
Selak Raspudić: Ograničiti pristup platformama i društvenim mrežama mlađima od 16
Sabor ovaj tjedan raspravlja o priuštivom stanovanju, sutra o nalazu Revizije

  Arheologija

Iskopali nakit star 23 stoljeća

  Marija Lovrenc/VLM           20.08.2011.
Iskopali nakit star 23 stoljeća

U potpunosti sačuvana, sjajna i glatka ženska staklena narukvica stara više od 2200 godina posljednji je "trofej" znanstvenika koji istražuju keltsko groblje na lokalitetu Zvonimirovo nedaleko od Virovitice.

Iskovana u Alpama

U iskapanjima koja traju već 18 godina u voćnjaku obitelji Kojadin do sada je otkriveno oko 90 grobova. Tim istraživača Instituta za arheologiju u suradnji s Gradskim muzejom u Virovitici procjenjuje da lokalitet čuva oko 200 grobova. Prije tri godine u jednom dječjem grobu otkrili su malu staklenu narukvicu. Prije dva dana pijesak je otkrio i veću, žensku staklenu narukvicu, u jednom od ukupno 9 ženskih grobova u kojima su pronađeni i dijelovi kostiju i željeza, posude, dijelovi nakita i ukrasa.

- Svi pronađeni predmeti od velike su važnosti jer nam govore o kulturi, životu, radu i običajima ljudi tog vremena - objašnjava Marko Dizdar, arheolog i voditelj istraživanja. On kaže da će ženska narukvica nakon restauracije biti vrijedan dio muzejskih zbirki.

- Rijetkost je pronaći ovako sačuvanu staklenu narukvicu, gotovo netaknutu nakon više od dvije tisuće godina. To je otkriće s kojim se mogu pohvaliti samo rijetki - kaže M. Dizdar.

Stručnjaci procjenjuju da je narukvica na ove prostore stigla iz sjevernoalpskih radionica, trgovačkim putevima koji su pratili velike rijeke. "Slavonski Kelt", ratnik, ali i poljoprivrednik zacijelo je zamijenio nešto od pšenice, kukuruza ili životinju da supruzi priušti ovaj rijedak dar koji ju je na kraju ispratio i u drugi život. Kelti su, kažu stručnjaci, mrtve spalili, a zatim ostatke njihovih kostiju, ukrasa i nakita položili u grob u posebnim posudama.

Vjerovali u reinkarnaciju

- Kelti su vjerovali u reinkarnaciju pa im je tekućina u posudama, kao i svinja, tetrijeb, fazan ili kokoš, čije smo ostatke pronašli, trebala tijekom prijelaza u novi život poslužiti za hranu - kaže M. Dizdar. U slučaju da je muškarac umro prije svoje supruge, ona ga je, kažu stručnjaci, žrtvujući svoj život, pratila u sljedeći, o čemu svjedoči i tek nekoliko zajedničkih grobova koje su otkrili istraživači u Zvonimirovu. - Muškarci su u grobove bili položeni sa svojim mačem, kopljem ili štitom, a žene s nakitom. Sve je bilo omotano kožom ili nekom vrstom tkanine, koja, nažalost, nije odoljela zubu vremena.

 

 

 




Još iz kategorije Arheologija