U
selu Zvonimirovu istočno od Virovitice već se deset godina istražuju arheološki
lokaliteti. Sredinom kolovoza 2004. arheolozi su jedanaest dana marljivo radili
svoje stručne poslove. Kada smo ih posjetili, obrađivali su grob djevojčice
sahranjene s mnogo ukrasa i nakita. Radosni zbog takva nalaza svi smo se osjećali
kao da je s nama mala princeza. Tada sam razgovarala i s voditeljem arheološke
ekipe doktorom znanosti Željkom Tomičićem, ravnateljem Instituta
za arheologiju u Zagrebu.
*Zašto je važno ovo nalazište i utječe li na nova povijesna saznanja?
- Ovaj je lokalitet važan zato što nalazi, uglavnom kosturi s nakitom i nekim
predmetima, otkrivaju hrvatsko rano srednjovjekovlje. Možemo zaključiti da datiraju
iz prve polovice 11. st. Otkriven je 41 grob u smjeru zapad istok, a pokojnici
su prema bogatim grobnim prilozima pripadali plemstvu. Na ovom su lokalitetu
sahranjivali svoje pokojne i Kelti u 3.st. pr. Krista što potvrđuju 63 pronađena
groba. Uz ove dvije kulture uokolo ima i ostataka iz rimskog doba.
*Što ste otkrili u ovogodišnjim iskapanjima?
- U ovogodišnjim iskapanjima otkrivena su dva groba. Posebno nas je oduševio
dječji grob bogat nakitom. Kostur i nakit detaljnim analizama dobit će još veće
značenje među arheološkim nalazima. Drugi otkriveni grob bio je oštećen. Pokojnici
su pronađeni plitko u tlu. Često se događalo da su kosturi oranjem i drugim
poljoprivrednim radnjama oštećeni.
* Recite nam o pronađenom nakitu.
- Dječji grob nazvali smo grobom male princeze zato što je kostur djevojčice
stare 10-12 godina ukrašen lijepim nakitom. Na glavi je imala 6 grozdolikih
naušnica, oko vrata 8 srebrnih srcolikih privjesaka, praporac sa zrncem te ogrlicu
od staklenih perli. Unutar perle sačuvao se djelić niti što je rijedak arheološki
nalaz.
*Kako se dalje obrađuju ovdje iskopani nalazi?
- Uz arheološka iskapanja i snimanja na terenu postoji još i detaljna obrada
podataka. To su dokumentiranje, konzerviranje, restauratorska obrada, DNK analiza,
danas moguće i još neke analize te smještaj nalaza u određeno povijesno razdoblje.
Za to daju svoje mišljenje i stavove različiti stručnjaci među kojima su svakako
arheolozi. Tada slijedi smještaj obrađene građe u prostor koji je namijenjen
zainteresiranim promatračima među kojima su često i učenici željni znanja. Nadam
se da će se to ostvariti u virovitičkim i suhopoljskim muzejskim prostorima.
*Kako ste zavoljeli arheologiju i otkrijte nam osobine tog zanimanja?
- Arheologiju sam zavolio još kao dječak. To me područje privuklo zato što uz
razočaranja ima i predivnih iznenađenja kao i strpljivog stručnog rada. Uz to
povezivanjem činjenica i zaključivanjem dolazi se do znanstvenih stavova koji
obogaćuju ljudske spoznaje. Vjerujem da ćemo otkrićima na ovim prostorima utvrditi
odnose europskog srednjovjekovnog razdoblja.
NOVINARSKI RAD
Uučenica Marija Perkec, 7 razred
Osnovna škola «Vladimir Nazor»
Mentorica Ksenija Zdjelar