I sindikat visokog obrazovanja traži veće plaće u svom sektoru
Štromar ne isključuje mogućnost prijevremenih izbora, ali vjeruje i u dogovor Vlade i sindikata
Mediji i mentalno zdravlje: Trivijalizacija dovodi do click-baitova na uznemirujuće sadržaje
Sabor: Hrvatska kroz razvojnu pomoć najviše pomagala jugoistočnu Europu i BiH
Sabor: Hrvatska kroz razvojnu pomoć najviše pomagala jugoistočnu Europu i BiH
Sinčić: Hrvatsku očekuje kolaps svih sustava
U osnovnim školama štrajka 89, a u srednjim 85 posto zaposlenih

IGOR ANDROVIĆ - Dnevnik iz Bruxellesa


  Politika           29.03.2013.         2379 pogleda
IGOR ANDROVIĆ - Dnevnik iz Bruxellesa

Kao sto je vec spominjano u medijima u povodu skorog ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije Institut 'Robert Schuman' i Klub zastupnika Europske pučke stranke u Europskom parlamentu zajednički su proveli projekt ''Edukacija članova hrvatskih stranaka koje pripadaju Europskoj pučkoj stranci za asistenta zastupnika u Europskom parlamentu."

Završna faza osposobljavanja i edukacije bio je rad u Europskom parlamentu u uredu jednog od zastupnika, a meni je dodijeljen posao u uredu zastupnika i političara iz Rumunjske Lászla Tőkésa, Rumunja mađarske nacionalnosti koji je u Europskom parlamentu član odbora za vanjske poslove, ljudska prava, kulturu i obrazovanje te član Delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom. Meni je, kao stažistu u njegovom uredu bila dužnost pratiti one odbore u kojima je on član, ići na sastanke sa različitim interesnim skupinama kao što su lobisti ili delegacije, te pisati kratka izvješća sa svakog sastanka.

László Tőkés je u Europskom parlamentu poznat po tome što je biskup protestantske vjere te predsjednik mađarskog Nacionalnog vijeća Transilvanije, veliki borac za mađarske manjine u Transilvaniji. Međutim, najpoznatiji je po tome što je 1989 godine pokušaj njegovog protjerivanja kao župnika iz Temišvara bio „okidač" rumunjske revolucije kojom je svrgnut Čaušesku i okončana era komunizma u Rumunjskoj.

Europski parlament

 Europski parlament je tijelo Europske unije čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije.

Došavši u Parlament sastali smo se sa osobljem Robert Schuman Instituta, te zajedno sa njima krenuli po svoje akreditacije, koje nam je, na opće iznenađenje podijelila gospođa porijeklom iz Hrvatske, a koja već dugi niz godina radi u Europskom parlamentu u odjelu akreditacija. Kada smo pokupili akreditacije bili smo spremni započeti svoje prve korake i prve sate rada u Parlamentu. Prva lekcija nam je bila upoznavanje zgrade Parlamenta, a za to se pobrinuo naš prijatelj Klemen Žumer, Slovenac iz press odjela EPP grupe.

Europski parlament se sastoji od nekoliko zgrada koje su povezane „mostom" na trećem katu, a prvo što smo naučili kada smo došli u parlament je „tajna trećeg kata", a tajna je u tome što treći kat povezuje sve dijelove parlamenta pa tako kada se netko u parlamentu izgubi treba doći do prvog lifta i otići na treći kat. Možda će nekome zvučati smiješno da se netko u Parlamentu može izgubiti, ali Parlament je mali grad u kojem radi oko 7000 ljudi i da bi se došlo sa jednog kraja na drugi treba oko 45 minuta hoda. U njemu možete naći restorane, kafiće, turističke agencije, frizerske salone, trgovine i ostalo. Postoji i jedna velika kantina odnosno restoran gdje svi djelatnici ili stažisti Parlamenta mogu po subvencioniranim cijenama ručati, pa tako jedan ručak sa juhom, salatom i glavnim jelom košta oko 7 eura.

Jedna od poznatih i omiljenih destinacija u Parlamentu je kafić „Mickey Mouse" gdje se uz kavu odvijaju neformalni sastanci između zastupnika, lobista, asistenata i ostalih koji žele napraviti pauzu i izaći iz svojih ureda koji su vrlo mali s obzirom na veličinu Parlamenta.

Radno vrijeme u Parlamentu je od 9 do 18 sati, a petkom od 09 do 01 h i moram priznat da mi nije trebalo dugo da se naviknem na takvo radno vrijeme. Međutim, to radno vrijeme vrijedi za sve osim za zastupnike, budući da oni iz svojih država dolaze u Parlament u ponedjeljak poslije podne kada i kreću prvi sastanci i završavaju radni tjedan u četvrtak na večer kada ih većina opet putuje svojim domovima. Petkom se po hodnicima Parlamenta ne može čuti žamor i buka, niti se može osjetiti dinamika kao ostalih dana u tjednu. Mnogi zastupnici već tada se vraćaju u vlastite zemlje članice. Dakle udarni dani su im utorak, srijeda i četvrtak kada po cijele dane imaju sastanke odbora u kojima su članovi, sastanke grupa odnosno frakcija (Europska pučka stranka, Frakcija Socijaldemokratske stranke Europe, Savez liberala i demokrata za Europu) i sastanke delegacija.

Međutim to pravilo ne vrijedi za asistente koji rade mnogo više i koji su „desna ruka" zastupnika. Oni prisustvuju sastancima, pišu izvještaje, a ponekad pišu i govore svojim zastupnicima. Dnevno u ured europarlamentarca stigne na nekoliko stotina mailova u što sam se i sam uvjerio. Na sve te mailove odgovaraju asistenti što znači da moraju jako dobro poznavati rad zastupnika, a u većini slučajeva moraju znati čak i više od samog zastupnika. Svaki zastupnik ima najmanje dva asistenta u Europskom parlamentu i po nekoliko asistenata u zemlji iz koje dolazi. Isčitavanje izvještaja od 40-50 stranica i pisanje sinteze, odgovaranje na mailove, pripreme amandmana, sudjelovanje na sjednicama zadatak je svakog asistenta pa tako i nas koji smo se za to radno mjesto pripremali. Asistenti su u Parlamentu veoma važna karika. Svatko tko iz bilo kojeg razloga treba zastupnika zna da najprije treba izlobirati kod asistenta. Zastupnici svoje asistente najčešće biraju na osnovu povjerenja jer asistenti su njihove oči i uši u Parlamentu.  Budući da je gospodin Tőkés, zastupnik u čijem sam uredu radio, član Delegacije za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom morao sam, ali sa velikim zanimanjem, pratiti te sastanke. Moram priznati da je bilo vrlo interesantno slušat o odnosima između Srbije i Kosova te pratiti početak pregovora Srbije za ulazak u članstvo Europske unije, još više time što Delegacijom predsjeda slovenski zastupnik Jelko Kacin. U razgovoru sa večinom zastupnika uspio sam zaključiti da je stav Europske unije neovisno Kosovo. Također sam sa velikom zainteresiranošću pratio sastanke EPP (European People's Party) grupe, pogotovo kada se raspravljalo o poljoprivredi, jer sam na primjeru zastupnika iz baltičkih zemalja vidio kako se bori za vlastite interese. Naime baltičke zemlje imaju problema u poljoprivredi jer se snijeg na tlu zadržava mnogo dulje nego u ostalim zemljama pa im tako poljoprivredna sezona traje kraće, te vođeni tim problemima tražili su da im se povećaju izravna plaćanja u poljoprivredi. Prvo što mi je palo na pamet bila je nada da će se i naši budući zastupnici također zajedničkim snagama, bez obzira iz koje političke stranke dolazili, boriti za interese hrvatskih seljaka i poljoprivrednika.

Inače, Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana Europske unije. Trenutačno u Europskom parlamentu ima 754 zastupnika, ali taj će se broj s ulaskom Hrvatske u srpnju povećati na 766. Hrvatska će nakon 1. srpnja imati 12 svojih zastupnika u Europskom parlamentu, ali samo godinu dana, budući da su redovni izbori za Europski parlament u svibnju 2014. Nakon izbora iduće godine, broj zastupnika bit će smanjen na 751. Prema prijedlogu kojeg su zastupnici Europskog parlamenta usvojili 13. ožujka, Njemačka će izgubiti tri mjesta, a svaka od sljedećih 12 zemalja po jedno mjesto: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Grčka, Mađarska, Irska, Latvija, Litva, Portugal i Rumunjska, pa će tako Hrvatska nakon redovnih izbora 2014. imati 11 zastupnika. Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članicama ovisi o broju stanovnika svake države članice, tako da zemlje s više stanovnika biraju više zastupnika no što ih biraju male zemlje. Tako najviše zastupnika ima Njemačka (99), a najmanje Malta (6).

Izbori za Europski parlament

Izbori se provode svake pete godine, na temelju općeg prava glasa. Ne postoji jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštivanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijeća.

Ono što me zabrinjava, kao i sve moje kolege iz Hrvatske koji su bili sa mnom u Bruxellesu, je neinformiranost hrvatskih građana o načinu glasanja za Europski parlament. Osjećam da mi je dužnost ovdje informirati građane Virovitičko - podravske županije da se članovi u Europski parlament iz Republike Hrvatske biraju prema razmjernom izbornom sustavu i uz korištenje preferencijalnog glasovanja. To znači da birači mogu izabrati i listu za koju su se odlučili i za jednog od kandidata na toj listi. Glasuje se na glasačkom listiću na kojem su navedene liste kandidata. Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas). Glasač može iskoristiti samo parcijalno to svoje pravo tako da će zaokružiti samo redni broj ispred naziva liste, tada će glas dobiti samo lista. Može isto tako odlučiti glas dati samo kandidatu, pa će se uzeti da je glas dao i za listu i za kandidata kojeg je zaokružio. Zaokruži li pak birač izbornu listu jedne stranke i kandidata s liste druge stranke tada je glas za listu važeći, ali preferirani glas za kandidata neće se uvažiti

"Stress bourg"- često nazivani tjedan zasjedanja Parlamenta u Strasbourgu zbog snažnog i stresnog tempa rada

Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu, gdje se i održavaju redovne mjesečne (četvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Međutim, tijekom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gdje su smještene i ostale institucije Unije. Jednom mjesečno cijela „karavana" seli iz Bruxellesa u Strasbourg na plenarne sjednice pa se tako u Strasbourg dolazi u ponedjeljak kada u poslijepodnevnim satima počinje plenarna sjednica koja svaki dan traje i do 23 sata. Zaposlenici Parlamenta tjedan u Strasbourgu zovu „Stress" - bourg zbog ubrzanog ritma i obima posla. Napetost je veća i samim time što se glasanje odvija u Strasbourgu, a bit svakoga prijedloga zakona je hoće li proći ili ne. Naime, procedura je takva da Vijeće daje prijedlog zakona koji nakon toga dolazi na raspravu i glasanje u Parlament.

Dokaz stresnom načinu rada je i slučaj koji se desio u tom tjednu zasjedanja kada sam bio prisutan na plenarnoj sjednici. Naime, od samog jutra se raspravljalo o problemima u poljoprivredi i glasalo se o raznim amandmanima. Sjednicom je predsjedao potpredsjednik Europskog parlamenta grčki zastupnik Georgios Papastamakos. Ljutiti zbog tempa glasanja i zasjedanja bez i jedne pauze nekoliko zastupnika je zatražilo pauzu od sat vremena kako bi se osvježili i kako bi otišli na ručak. Papastamakos je taj prijedlog dao na glasanje no međutim prijedlog je većinom glasova zastupnika odbijen. Nekoliko minuta nakon toga Papastamakos je zatražio pauzu od tri minute zbog „osobnih razloga", digao se, napravio par koraka i srušio se na zemlju, doživio je moždani udar i trenutno je u kritičnom stanju.

No, iako je ovaj incident ostao zapamćen, središnji dio tjedna zasjedanja Parlamenta u Strasbourgu bilo je gostovanje i povijesni govor predsjednika Izraela Shimona Peresa koji je nakon 18 godina u Parlamentu govorio o povijesti, sadašnjosti i budućnosti Izraela. Iako je sudjelovanje na govoru Shimona Peresa bilo dozvoljeno samo za zastupnike i organizirane grupe, uz „slovenske veze" i „hrvatsku snalažljivost" nekolicina nas se uspjela probiti do galerije dvorane i imali smo čast prisustvovati tom velikom događaju. Shimon Peres je govorio o problemima Židova u Europi te kako je u posljednjih tisuću godina živjelo više židova u Europi nego na bilo kojem drugom kontinentu, ali također da je više Židova ubijeno u Europi u posljednjih sto godina nego u prethodne dvije tisuće godina. „Izrael uživa Sporazum o pridruživanju s Europom i bliske veze s Europskom unijom u gotovo svim područjima. Došao sam vam zahvaliti za vaše prijateljstvo koje se temelji na zajedničkim vrijednostima, zemljopisnoj blizini i dugoj povijesti. Politički - Izrael je zapadna demokracija s mediteranskim iskustvom" - kazao je Shimon Peres. Kritizirao je Iran rekavši da pozivaju na mir dok rade na nuklearnom naoružanju. Kritizirao je i Hezbolah, za koji navodi da je podijelio Libanon, te ih je nazvao „privatna vojska". Istaknuo je da Europska mudrost zajedno s Izraelskim iskustvom može odgovoriti problemima današnjice. Za kraj je citirao Moneta: „Svatko ima ambicije, pitanje je samo jesu li to ambicije da se nešto bude ili nešto učini. Mislim da je vrijeme da se nešto učini. Pojedinac je velik koliko je velik njegov cilj".

Moram priznati da je plenarna dvorana u tom tjednu bila puna samo kada je govor držao Shimon Peres i kada se glasalo, budući da zastupnici dobivaju dnevnice za Strasbourg samo ako prisustvuju glasanju.

U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedište Europskog parlamenta premjesti u Bruxelles, budući da je tamo smještena većina institucija Europske unije. Među eurozastupnicima sve je više zagovornika ideje da se sjednice tog tijela održavaju samo u Bruxellesu, a jedan od argumenata na koji se pritom pozivaju su visoki godišnji troškovi redovitih selidbi koji se procjenjuju na oko 180 miliona eura. To je, smatra dio zastupnika, neobranjivo, osobito u vrijeme opće štednje u Europi. No pojedini zastupnici, među kojima su najglasniji oni iz Francuske, smatraju da je visina troškova namjerno prenapuhana te naglašavaju vrijednost Strasbourga kao simbola poslijeratnog francusko-njemačkog pomirenja.

Zadnji tjedan u Bruxellesu

Slijedeći, naš posljednji tjedan odradili smo u Bruxellesu. Tjedan smo započeli sudjelovanjem na konferenciji EPP Woman, na kojoj su bile prisutne Dubravka Šuica, dopredsjednica EPP Woman, i Marija Boban predsjednica Zajednica žena „Katarina Zrinski. Osim svakodnevnih obveza u uredu, posjetili smo i Misiju Republike Hrvatske pri Europskoj uniji gdje smo o budućnosti Europske Unije razgovarali sa Vladimirom Drobnjakom - šefom misije, posjetili smo također i COMECE (Commission of the Bishops' Conferences of the European Community), predstavništvo Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, te smo sudjelovali na konferenciji „Hrvatska na svom putu u EU-napredak i izazovi" na kojoj je najbolji govor održao naš promatrač i kandidat za Europski parlament Andrej Plenković.

Zadnji dan boravka u Bruxellesu bio je rezerviran za razgovor sa potpredsjednikom Parlamenta Gunnarom Hökmarkom, te za oproštajnu večeru cijele naše grupe sa ljudima iz Robert Schuman Instituta koji su i organizirali naš boravak u Bruxellesu. Oprostili smo se uz nadu da ćemo se svi opet sresti u Bruxellesu, možda kao posjetitelji, možda kao budući asistenti, a možda i kao budući europarlamentarci!

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

jerko
30.3.2013. 7:57
zanimljiv ovaj dio za poljoprivrednike baltickih zemalja...
a na ovom primjeru seljenja parlamenta u Strasbourg vidimo koliko je EU stalo do štednje....


Još iz kategorije Politika



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: