Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Komentar

I poduzetnicima u Hrvatskoj prijeti ‘oktobarska revolucija’

  Miodrag Šajatović/Lider           11.10.2011.         1494 pogleda
I poduzetnicima u Hrvatskoj prijeti ‘oktobarska revolucija’

Za poslovne ljude slabijih živaca dobro je što se deseti mjesec u godini u Hrvatskoj zove listopad, a ne oktobar. Jer najava da će se i u Zagrebu 15. 10. održati dio globalnih prosvjeda nazvan ‘15.O', usmjeren ‘protiv korporativne pohlepe i utjecaja kapitala na politiku', s pridjevom ‘oktobarski' jako vuče na već pomalo zaboravljenu Oktobarsku revoluciju 1918. u Rusiji. A koja je u toj zemlji, a poslije i u velikom dijelu Europe i svijeta, uključujući Hrvatsku, ostavila stotine tisuća poduzetnika bez njihovih u vrtlogu revolucije nacionaliziranih tvrtki.Naravno da je u ovom trenutku pretjerano tvrditi da je s prosvjedima na Wall Streetu, koji se sada šire i globalno, počela nova socijalistička revolucija. Ali da su stvari za poduzetnike ozbiljne - jesu.
Sva ta komešanja, koja su posljedica trenutačne nesposobnosti kapitalizma da odgovori na česte recesije i istrošen model rasta, podsjećaju me na jednu epizodu od prije pet godina.

Tri poduzetnikove zablude Uspješni hrvatski poduzetnik (nije narastao na pretvorbi) iskreno je bio pogođen primjedbama na otkriće medija da si je nakon godina zaista mukotrpna rada priuštio nekoliko skupih automobila i omanji dvorac. Poduzetnikova stajališta mogla su se svesti na tri teze:
1.) ‘Vlasništvo nad tvrtkom koju sam stvorio ni iz čega moje je prirodno pravo i s njom mogu činiti što mi je volja.'
2.) ‘Moje je da maksimiram profit tvrtke. Ja tako otvaram radna mjesta, dajem državi porez i drugo me se ne tiče.'
3.) ‘S dobiti koju sam ostvario i na koju sam platio porez mogu činiti što me je volja. Nitko nema pravo određivati na što ću je potrošiti.'

Pokušaj da mu objasnim kako već njegova prva teza o prirodnom pravu na tvrtku koju je stvorio ne stoji bila je dočekana kao nepristojnost. A samo sam pokušao primijetiti kako je privatno vlasništvo nad tvrtkama posljedica prihvaćanja većine građana. Oni su, poučeni nedovoljno efikasnim društveno-državnim vlasništvom nad poduzećima u socijalizmu, zaključili da će privatni vlasnici biti efikasniji, a tako i korisniji njima kao građanima. Ali kao što su tu ‘koncesiju' poduzetnicima dali, tako je neselektivno mogu i uzeti.

U kompleksnom svijetu kakav je ovaj današnji poduzetnici (da ne kažemo kapitalisti) moraju biti svjesni opasnosti koje im prijete. Čak i ako zaista u svom poduzetničkom životu nisu bili pohlepni i čak i ako su zaista pridonijeli razvoju društva. Kad prigusti, uvijek se nađu političari koji će s frustriranim masama naći zajednički jezik i na žrtveni oltar prinijeti krivce za sve - bogate i pohlepne biznismene. Ugovor je od početka tranzicije jasan: ‘Gospodo biznismeni, trpjet ćemo vas dok nam god osiguravate nova radna mjesta i rast standarda. Nije nas briga zašto to više ne možete. I vi ste nam krivi!'Za sada se čini da su na udaru samo financijski moćnici i bankari. No samo je pitanje tjedna ili mjeseca kad će se gnjev masa spustiti i niže, do cijele poslovne zajednice. Istina, opasnost prijeti i korumpiranim i nesposobnim političkim elitama, ali one gube uglavnom samo funkcije. Poduzetnici mogu izgubiti mnogo više. Objektivno, pitanje je mogu li hrvatski poduzetnici učiniti nešto bitno da se gnjev masa ne sruči na njih. Globalna je lavina tu. Ali ipak, moguća je kontrola štete.

Revolucije jedu biznismene Krajnje je vrijeme da napredni dio poslovne zajednice ozbiljnije zbije redove i izvrši pravi pritisak na politiku koja napokon mora početi voditi smislenu ekonomsku politiku. Ako bude vremena, nakon izbora, vremena za taktiziranje među poslovnim liderima u Hrvatskoj više nema. Ta će poslovna elita ujedno morati početi ozbiljnije komunicirati s građanima. U suprotnom, onaj uvrijeđeni poduzetnik s početka kolumne mogao bi se naći u velikom čudu.

Inicijatori globalnih ‘oktobarskih prosvjeda' poručuju ‘kako su i oni 99 posto, odnosno narod koji radi za preostalih jedan posto bogatih u svijetu i da je toga dosta'. Možda je usporedba prejaka, ali jako asocira na neka davna vremena kad je politički pokret u nastanku za krivce svih zala optužio i osudio isto ‘jedan posto' bankara i poduzetnika. Tada su to bili Židovi.Današnjim brojem Lider ulazi u sedmu godinu uspješna izlaženja. Kako nas prije svega zanima pomoći u građenju, a ne razaranju, rado bismo da se političari i poduzetnici probude i da listopad ne postane oktobar.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Komentar