Hrvatska stranka pravne države osvrnula se u četvrtak na pojedinačnu vrijednost novih stabala koja se tijekom prošle i ove godine sade širom grada. Riječ je o projektu Grad koji diše, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Grada Virovitice koji ga financiraju u omjeru 70:30 posto. O tome je na konferenciji za novinare održanoj na zelenoj površini sjeverne vezne ceste (između trgovačkih centara Lidl i Prima) govorio gradski vijećnik i predsjednik stranke Siniša Prpić, u pratnji Dalibora Kovača i Nikole Dengoricije.
"Projekt sadnje nešto više od 1300 stabala težak je 480 tisuća eura i ne treba biti veliki matematičar da izračunamo kako jedna sadnica dođe 365 eura. To je mirovina svakog četvrtog stanovnika Hrvatske. Posebno je zanimljiv izvođač radova – varaždinska Vodogradnja, a još je zanimljivija činjenica da je stopostotni vlasnik te tvrtke Radnik iz Križevaca, najveći prošlogodišnji donator HDZ-a. Da bi vidjeli o kakvoj se farsi radi moramo se malo vratimo unazad, u 2019. godinu kad je u centru grada posjećen stoljetni park. Projekt Grad koji diše je pokušaj sanacije te štete. Podsjeća me to na nasilnika koji siluje ženu, a odmah nakon toga je zove na kavu“, rekao Prpić.
"Virovitica je već odavno grad koji izdiše, a nikako grad koji diše“, kazao je i objasnio. „Za zadnjih četvrt stoljeća koliko HDZ ovdje vlada, Virovitica je izgubila četvrtinu svojih stanovnika, za četvrtinu su manje prosječne plaće i mirovine, imamo četvrtinu manje zaposlenih i nemojmo zaboraviti- gradska blagajna je još uvijek praznija za četvrtinu gradskog proračuna i to ne u iznosu 17,2 milijuna, nego 38,1 milijun kuna, a da građani još uvijek ne znaju gdje je taj novac“.
U HSPD-u tvrde da bi sadnja bila kudikamo jeftinija da je projekt proveden u suradnji sa školom koja obrazuju buduće šumare, a vjeruju i da bi se brojni građani odazvali i popuno besplatno sadili, ponosni da mogu nešto dati svome gradu.
Konferencija je održana pod egidom Sve što je potrebno za trijumf zla, jest da dobri ljudi ne čine ništa, a okolna stabla bila su okićena papirima sa istaknutom cijenom pojedinačne sadnje.