U Hrvatskoj i dalje vlada nedovoljna informiranost o funkciji bubrega i važnosti brige za zdravlje bubrega, pokazalo je anketno istraživanje koje je provelo Hrvatsko društvo za kronične bolesti. Čak 75 posto građana koji su sudjelovali u anketi reklo je kako bi se odazvalo preventivnim pregledima za rano otkrivanje kroničnih bubrežnih bolesti, ali među ispitanima, čak 68 posto njih nije sa svojim liječnikom nikada razgovaralo o zdravlju bubrega, 75 posto ispitanika nikad nije dobilo preporuku za kontrolu bubrežne funkcije, a 78 posto ispitanika nikad nije s liječnikom razgovaralo o rizicima za razvoj bolesti bubrega, otkrila je predsjednica Društva dr. sc. Zrinka Mach i dodala kako je očito potrebno učiniti i više kako bi građani sa svojim liječnicima razgovarali o zdravlju bubrega i redovitim kontrolnim pregledima.
“U Hrvatskoj, prema službenim statistikama, od kronične bubrežne bolesti u različitim stadijima boluje između 10 i 12 posto građana, što znači između 300 i 350 tisuća građana, od kojih su oni u završnim stadijima bolesti liječe se nekim od oblika nadomjesne bubrežne terapije, peritonejske dijalize, hemodijalize ili su transplantirani. Tijekom proteklih godina, liječenje je unaprijeđeno većom dostupnošću suvremenih terapijskih mogućnosti, ali i dalje moramo više ulagati u informiranje i edukaciju građana o važnosti očuvanja zdravlja bubrega jer oni imaju ključnu ulogu u očuvanju cjelokupnog zdravlja”, rekla je dr. sc. Mach.
O tome u kojem stadiju bubrežne bolesti se pacijenti obično obrate svojem liječniku obiteljske medicine govorila je na panelu nefrologinja prof. prim. dr. sc. Ingrid Prkačin: “Svi bi jednom godišnje trebali obaviti osnovne pretrage funkcije bubrega. Kronična bubrežna bolest je tiha pandemija, od čega u Hrvatskoj nju ima 14 posto žena i 12 posto muškaraca. Za dijagnozu KKB moraju biti dva nalaza u roku 3 mjeseca, ali je učinjen veliki napredak u ranijem otkrivanju, uvođenjem panela za rano otkrivanje KBB. Dugo smo imali pacijente koji su dolazili u zadnjoj fazi bolesti, kad je već potrebna nadomjesna terapija, ali stanje je danas bolje. No, bitno je naglasiti i kako je i dalje potrebno puno govoriti s pacijentima o potrebi testiranja”.
Kako je bubrežna bolest gotovo uvijek dio komorbiditeta šećerne bolesti, o važnosti praćenja funkcije bubrega govorio je Stjepan Šimić, dr. med., specijalist endokrinologije i dijabetologije: “Kod osoba s dijabetesom potrebno je na vrijeme uhvatiti ako se pojavila dijabetička nefropatija. Tada je potrebno početi davati lijekove za zaštitu bubrega, koji su uvedeni zadnjih desetak godina i mogu značajno usporiti propadanje bubrega. Kod dijabetesa tipa 2, izlučivanje lijekova ovisi o funkciji bubrega, i onda je potrebno prilagođavati terapiju”.
Jelena Međaković, mag. med. techn. iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur govorila je pak o iskustvima rada s pacijentima i vrijednosti edukacije u usporavanju daljnjeg razvoja bolesti. “Pacijente nastojimo motivirati da bolest shvate ozbiljno. Educiramo pacijente da je zdravlje bubrega zdravlje cijelog tijela. S obzirom da se KBB često pojavljuje kod starijih pacijenata, s njima je potrebno više puta raditi na edukaciji”.
Dragan Soldo, dr. med., spec. obiteljske medicine, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora HLZ-a, govorio je o tome kako pacijente motivirati na redoviti odziv na kontrole i pretrage: “Ako uzimate lijekove za visoki tlak i dijabetes tip 2, treba se redovito kontrolirati funkcija bubrega. Barem jednom godišnje, pacijenti trebaju obaviti pretrage bubrežne funkcije uz pomoć panela. Pacijenti koji imaju oštećenu bubrežnu funkciju moraju biti svjesni da moraju prilagoditi svoje životne navike i prehranu svojoj bolesti”.
Također, ispitivanje je pokazalo kako manje od polovice građana koji su sudjelovali u anketi zna što su osnovni pokazatelji funkcije bubrega, poput albumina u urinu (43 posto), eGFR (38 posto), dok nešto više od polovice ispitanika zna što je kreatinin u krvi (64 posto).
