Za građevinu u Hrvatskoj možemo očekivati desetljeće ubrzanog razvoja. Kako razvojem i realizacijom projekata upravljati na najbolji mogući način, od prve skele do zbrinjavanja građevinskog otpada, bila je tema konferencije u HGK Obnova od potresa i građevni otpad u kružnom gospodarstvu: Održivost za budućnost, u organizaciji HGK i u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
"HGK radi na svim elementima tog razvoja. Informiramo građevinske tvrtke o mogućnosti i poslovima koji im se otvaraju. Radimo i na izazovima s kojima se građevinska industrija susreće – kako ne bi postali kočnica razvoja. Prije svega tu mislim na pitanje radne snage. Sljedeći element slagalice je građevinski otpad. Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i ponovno koristiti. Naglašavam, u vremenima kada cijene sirovina i materijala rastu, mi imamo priliku ponovno iskoristiti tu sekundarnu sirovinu – priliku koju moramo iskoristiti", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.
"Beton, cigla, crijep, keramika, metal – sve je to moguće vrlo jednostavno vratiti u proizvodne procese. Procjenjuje se da je u 2021. godini nastalo 1,63 milijuna tona građevinskog otpada, što je gotovo 17 posto više nego godinu prije. Građevinska industrija treba svakako odraditi svoj dio, oko zbrinjavanja dijela otpada, suradnje za povratak u lanac proizvodnje. Također i sudjelovati u osvještavanju ovog pitanja te u ograđivanju od iznimaka koje ne postupaju kako treba. No, potrebno je poraditi i na sustavu reciklažnih dvorišta i centara za oporabu te na jednostavnim procedurama za tvrtke", istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
O građevnom otpadu, otpadu od rušenja i njegovom otisku te kako kružno gospodarstvo u kontekstu gospodarenja građevnim otpadom može pomoći u izgradnji održive budućnosti razgovarali su predstavnici tvrtki koje se bave izvođenjem građevinskih radova i proizvodnjom građevnog materijala te MPGI, FZOEU, Državni inspektorat, Svjetska banka i Grad Zagreb.
"Kod proizvodnje građevinskog materijala postoji mogućnost da se primarna sirovina u prosjeku minimalno supstituira s 10 do 15 posto sa zamjenskom sirovinom, odnosno s recikliranim građevinskim otpadom. Hrvatski proizvođači građevinskog materijala imaju potencijal godišnje reciklirati i koristiti za proizvodnju novih građevinskih proizvoda čak 1.5 milijuna tona građevinskog otpada, što je značajno iznad količina koje godišnje nastaju u Hrvatskoj. Mi smo spremni i možemo biti efikasno rješenje kod izazova koje donosi građevinski otpad. U praksi se često zna dogoditi da ne možemo doći do potrebnih količina, stoga se nadamo da ćemo u budućnosti imati što manje fotografija ilegalnih odlagališta građevinskog otpada", rekao je predsjednik Udruženja industrije nemetala i građevinskog materijala HGK Davor Blažek.
"Građevinski otpad nastaje u velikim količinama i vrlo je bitno da ga se iskoristi kao sekundarnu sirovinu, odnosno da on više nije otpad. Bilo da se radi o nisko ili visokogradnji, sve tvrtke koje su u mogućnosti gospodariti otpadom ili ga reciklirati i obraditi, pozivamo da se uključe u rad Grupacije i da se na taj način što više od tog otpada ukloni s površina, tj. da se odloži na zakonom propisana odlagališta te zbrine ili oporabi", rekao je predsjednik Grupacije za gospodarenje građevnim otpadom HGK Alan Perl.
