Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Europska unija

Hrvatska uspješno koristila sredstava EU-a, najveći izazov razlike među regijama

  Hina           26.10.2023.         1293 pogleda
Hrvatska uspješno koristila sredstava EU-a, najveći izazov razlike među regijama

Hrvatska je uspjela iskoristiti sva kohezijska sredstva iz prvog višegodišnjeg proračuna EU-a, učinci se vidi na terenu, ali glavni izazov je smanjiti goleme razlike u razvijenosti među njezinim županijama rečeno je u Europskom parlamentu. Na Odboru za regionalni razvoj Europskog parlamenta  u Bruxellesu održana je rasprava o korištenju kohezijskoj sredstava u prvih deset godina članstva Hrvatske u EU-u. U raspravi je sudjelovalo izaslanstvo saborskog odjela za regionalni razvoj i fondove EU-a. Hrvatska je iz prvog sedmogodišnjeg proračuna EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. godine imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a ta se sredstva, zbog pravila N+3 mogu koristiti još tri godine nakon isteka toga razdoblja, dakle do kraja 2023.

U raspravi je video-vezom sudjelovao i ministar regionalnog razvoja i findova EU-a Šime Erlić. On je istaknuo da je u proteklih 10 godina Hrvatska uspjela izgraditi  sustav za povlačenje europskih sredstava i podići institucionalne kapacitete. “Razvoj Hrvatske bez europskih fondova sigurno bi bio sporiji. Doslovno svugdje ciljem Hrvatske mogu se vidjeti projekti financirani europskim sredstvima”, rekao je Erlić. “Nema sumnje da je Hrvatska danas puno bolje mjesto za život nego prije deset godina”, rekao je ministar.

Istaknuo je da će sljedećih deset godina dominirati investicije u zelenu i digitalnu tranziciju, u manje razvijene regije, u željezničku infrastrukturu. “Hrvatska je iskoristila prvu omotnicu i bili smo vrlo uspješni. Nije propao nijedan cent”, rekao je predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić.

Pavić je rekao da je u proteklih 10 godina u Hrvatskoj stvoreno 215 tisuća radnih mjesta, da danas ima 1,6 milijuna zaposlenih, dok je 2013. bilo 1,4 milijuna. Broj nezaposlenih je 2013. bio preko 350 tisuća, a danas je manji od 100 tisuća. Danas na jednog nezaposlenog dolazi 6 osoba koje rade, a prije deset godina taj je omjer bio četiri zaposlena na jednog nezaposlenog. Hrvatski BDP po glavi stanovnika 2013. godine bio je na 61 posto europskog prosjeka, a danas je veći za 12 postotnih bodova, odnosno 73 posto europskog prosjeka. Pavić kaže da su kohezijska sredstva pridonijela rastu BDP-a u Hrvatskoj za šest postotnih bodova.

U raspravi je istaknuto da je jedan od najvećih izazova za Hrvatsku rješavanje velikih razlika u razvijenosti njezinih regija. Tako je u Zagrebu BDP per capita na 118 posto europskog prosjeka, a u Slavoniji samo 36 posto ili u Dalmatinskoj zagori oko 40 posto. Hrvatski zastupnik Valter Flego (IDS) rekao je u raspravi da je u proteklih deset godina puno napravljeno zahvaljujući europskim sredstvima, ali da treba voditi računa koliki je multiplikativni učinak povučenih sredstava. Naveo da je u Češkoj i Slovačkoj na jedan milijun povučenih eura, tri puta više novozaposelnih nego u Hrvatskoj.

Na primjedbu da se kasni s projektima za povlačenje sredstava iz aktualnog višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. do 2027. Pavić kaže da je razlog tome što je sada prioritet na povlačenju sredstava namijenjenih za oporavak gospodarstva od posljedica pandemije koronovirusa, u čemu je Hrvatska među najboljima članicama. “S projektima za novu omotnicu kasni se zbog korištenja sredstava iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost, koji je već dobro iskorišten, isplaćeno je 40 posto sredstava, a s ovim zadnjim zahtjevom za plaćanje imat ćemo preko 50 isplaćenih sredstava i po tome ćemo biti prvi u EU-u”, rekao je Pavić.

Hrvatska do 2030. godine ima ukupno na raspolaganju 25 milijardi eura i cilj je iskoristiti ta sredstva za financiranje održivog rasta, zaštitu okoliša, digitalizaciju i stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta. U infrastrukturi naglasak će biti na željeznici.

U raspravi je sudjelovala i rumunjska zastupnica u Europskom parlamentu Corina Cretu, koja je ranije bila povjerenica Komisije za regionalni razvoj i koja je imala značajnu ulogu u odobravanju projekta za izgradnju Pelješkog mosta, najvidljivijeg simbola izgrađenog najvećim dijelom europskim sredstvima. “To je jedan od najopipljivijih uspjeha u vrijeme moga mandata. Drago mi je  što sam bila dio te uspješne priče za Hrvatsku”, rekla je Cretu.

“Pelješki most, financiran s 375 milijuna eura europskih sredstava bit će trajni spomenik kohezijske politike u Hrvatskoj. Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku na bolje.  Osigurali su nam i bolju infrastrukturu, ceste, škole, bolnice, vrtiće, domove za starije, ali isto tako i nova radna mjesta”, rekao je Pavić.

Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes rekla je da je njezin grad teško stradao u Domovinskom ratu, a onda još u potresu krajem 2020. ali da su u posljednje vrijeme uspješno iskorištena sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.

Najveći problem za Sisačko-moslavačku županiju bio je manjak ljudskih resursa, nedostatak znanja i institucionalnih kapaciteta zbog čega je bilo pogrešaka u svim fazama povlačenja kohezijskih sredstava, a najviše u postupcima javne nabave te su stoga morali angažirati kadrove izvan te regije, kazala je. “Uspjeli smo povući sva sredstva iz Fonda solidarnosti i to se vidi na terenu. Cilj lokalnih vlasti bio je zadržati stanovništvo na potresom pogođenom području i smatram da smo u tome uspjeli”, rekla je Komes.

Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti) rekla je da se u proteklih 10 godina puno ulagalo, ali da su to uglavnom bile investicije u komunalnu infrastrukturu, što kratkoročno zapošljava građevinsku operativu, ali dugoročno zahtijeva troškove za održavanje. “Dosta se ulagalo u dvorce, našu baštinu, parkove prirode. Ono što sada očekujem da u narednom financijskom razdoblju kohezijska poltitika donese Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu nova radna mjesta, gdje će se proizvoditi proizvodi više dodane vrijednosti i podići produktinvost naše poljoprivrede”, rekla je Vučemilović.

Rekla je da će afrička svinjska kuga ostaviti teške posljedice za svinjogojce i da će im trebati pomoći iz europskih fondova. Zauzela se i za izgradnju željezničke infrastrukture od Osijeka prema Koprivnici, a ne samo ono što se radi od Novske i Okučana prema Vinkovcima. U raspravi su sudjelovali i europski zastupnici Karlo Ressler i Tomislav Sokol.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Europska unija