Banner
HAK: Kolnici mokri
DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
Za dva vanjska člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja 24 prijave
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
Na Zeljarijadi u Vidovcu predstavljena rekordna mega sarma dugačka 1.501 metar
DHMZ: Narančasto upozorenje na količinu kiše te jake udare vjetra
Nekoliko stotina mladih liječnika zatražilo hitnu reformu zdravstva

  Politika

Hrvatska nema ozračje u kojoj je obitelj ključni faktor

  Vinko Gazdik/Slatinski petak           23.10.2009.         1485 pogleda
Hrvatska nema ozračje u kojoj je obitelj ključni faktor

SLATINA - Nedavno je, kako bi prisustvovala Izbornoj skupštini svoje stranke, Slatinu posjetila i Dorica Nikolić, državna tajnica Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Bila je to prigoda za razgovor o pronatalitetnoj politici u Hrvatskoj, socijalnoj osjetljivosti i spremnosti odgovornih službi u gospodarskoj krizi te o nekim osobnim zapažanjima političkih suradnika u zemlji.

- Ova Vlada je napravila određene poteze u pronatalitetnoj politici koji su rezultirali porastom novorođene djece što, međutim, nije dovoljno. Mislim da se Hrvatska mora zamisliti nad pronatalitetnom politikom, jer, hrvatsko stanovništvo stari. Stoga se moramo okrenuti mladima i pomoći da obitelji u Hrvatskoj u prosjeku imaju bar po dvoje djece kao nekada. Poduzimamo sve što nam Strategija nalaže, ali mislim da je važno i djelovanje Ministarstva obitelji, međugeneracijske solidarnosti i branitelja koje i preko organiziranja Obiteljskih centara žele pomoći u širenju obitelji. Tu su škole za roditelje, s pripremom što ih sve očekuje u odgoju djece. Činjenica je da je obitelj danas rastrgana između posla, rada. Danas obitelj više nije ono što je nekad bila pa da u njoj možete sresti sve tri generacije; roditelje, djedove i bake. To moramo vratiti natrag, jer se sada za tako nešto zauzima i Europa. I oni su shvatili da razaranjem obitelji imate velike troškove u socijalnoj politici, kod djece se javljaju poremećaji u ponašanju, dualne dijagnoze, mentalno zdravlje je ugroženo, što obitelji, što djece. S druge strane stariji ljudi ostaju sami i nemoćni. Prema tome, moramo vratiti zajedništvo u obitelj.

Što je razlog izumiranja Hrvatske i kako se taj problem može rješavati?

Gledajte, netko kaže da treba povećati porodiljne naknade, povećati financijska sredstva, ali to je samo jedan dio pronatalitetne politike. Politika u Hrvatskoj treba definitivno napraviti drugačije ozračje koje trenutno nije sklono obitelji i djeci. Često puta govorimo o djeci samo prigodno, a nažalost, u ovom dvadesetogodišnjem previranju, nakon rata, nismo promijenili obiteljsko ozračje u Hrvatskoj. Kad promatrate medije, izbor filmova koje nam nude, izbor obrazovnoga programa, vidite da nemamo ono što, zapravo, čini jedno sretno društvo u kojem je obitelj ključni faktor. Kad nam turistička sezona nije dobra, onda smo skloni uložiti velike novce da bismo napravili dobar PR, propagirali Republiku Hrvatsku, a kada trebamo propagirati obitelj i djecu...

Dakle, mi moramo stvoriti ozračje da mladi bračni parovi imaju mogućnost dobiti stan ako ga nemaju, posao ako ga nemaju, ako nemaju gdje smjestiti djecu dok rade omogućiti im to u nekom vrtiću ili, ako to bude organizirano kod njihovih roditelja, neka se i oni osjećaju korisno, a da mladi nemaju osjećaj da im netko smeta. Pitanje tog ozračja je, po meni, najvažnije, a mi smo to zapustili. Otišli smo u neki modernizam koji nam se sada, zapravo, vraća kao bumerang. Europa koja je to napustila stalno nas upozorava da zadržimo obitelj kakva je nekad bila, pogotovo na ruralnim područjima.

Koliko je sve ovo što ste naveli ostvarivo u praksi?

S jedne strane u Hrvatskoj imate situaciju da jedan dio stanovnika žarko želi djecu do koje ne može doći, s druge imate obitelji koje se sve kasnije odlučuju za djecu. S treće strane, imate strašno puno mladih ljudi i ljudi srednje dobi koji žele posvojiti djecu. A kako se djeca u Hrvatskoj ne rađaju ni u obitelji ni izvan nje, tako ima sve manje djece za posvojenje. Prema tome, moramo poticati mlade ljude da sami shvate kako trka za standardom nije sve, jer, kad dođu u neke srednje godine željeli bi da su postupili drugačije. Mislim da je tu velika uloga lokalne i područne zajednice. Tu država može poticati, ali ne može učiniti puno. Županije, gradovi i općine najbolje poznaju stanovništvo u svom kraju i po ovom bi pitanju mogli najviše učiniti, a država bi trebala uskočiti samo onda ako to lokalna ili područna sredina ne može. Znate, s vrha Sljemena ne može se vidjeti cijela Hrvatska.

Kad već spominjete Sljeme, kako stojite s Milanom Bandićem u Zagrebu?

Pa, kako mi sad stojimo u Zagrebu, očito je da će se gospodin Bandić natjecati za Pantovčak. Prema tome, vidjet ćemo hoće li u tome uspjeti. Mislim da je on jedan izuzetak u hrvatskoj politici kao što je to i sadašnji, aktualni predsjednik Stjepan Mesić. Što god rekli, što god učinili, njima nitko ništa ne zamjera.

Mediji ga prate u stopu kao da je predsjednički kandidat, a to, kako sada stvari stoje, službeno još nije. Kako vi na to gledate?

Novinari uvijek traže nešto novo. Ovi koji su se već prijavili već su im dosadni pa traže ove druge koji još nisu, a očito je da je taktika gospodina Bandića da to i potencira. Prema tome, tu se ne radi samo o njegovoj kandidaturi za predsjednika nego i neuspjelom dogovoru s njegovim predsjednikom Milanovićem da to ostane u okviru SDP-a.

Zbog krize u Hrvatskoj značajan broj ljudi ostao je bez posla i tome još nije došao kraj. Postoji li kakav plan za zbrinjavanje novih socijalnih slučajeva koji iz toga mogu proizaći?

Imamo Memorandum o socijalnom uključivanju i točno se znamo koje se mjere moraju poduzeti da bi se suzbijalo siromaštvo. Jedna od mjera je da, zajedno s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, pratimo stanje zaposlenih i nezaposlenih. Ove godine nije nam se povećao broj korisnika socijalne pomoći. Godine 2006. imali smo ih oko 120 tisuća a danas imamo 93 tisuće. Najvažnije nam je sada analizirati zbog čega i kako je do toga došlo pa ćemo vam za par mjeseci moći reći što se događa, ali u našem sustavu se do sredine 2010. godine ništa revolucionarno neće dogoditi.

I na kraju vas molim, komentirajte nam, bar ukratko, slučaj navodnog spolnog zlostavljanja u jednom osječkom Domu za mladež od prije nekoliko mjeseci. Jesu li djeca u takvim slučajevima zaštićena, što se tamo zapravo događalo?

 U tom smo slučaju proveli inspekcijski nadzor i u tom domu u Osijeku nije ništa drugačije nego u ostalim domovima s poremećajima u ponašanju u Hrvatskoj. To su djeca koja su u dom i došla jer imaju poremećaje u ponašanju pa je jedan od njih i promiskuitet. O tome vodimo računa, međutim, nažalost, na području Slavonije imamo jako veliki problem sa socijalnim pedagozima - jednostavno ih nema ili se dovoljno ne školuju. Zbog toga često puta ostajemo bez njih. Što se tiče djece u domovima s poremećajima u ponašanju upravo radimo na tome da tamo prilagodimo programe rada. Naime, poremećaji su sada potpuno drugačiji nego li su to bili prije deset ili dvadeset godina, a što se djece u domovima općenito tiče, naš je program da ih u slijedećim godinama u domovima bude sve manje. Prilagođavat ćemo ih na stambene zajednice i da eventualno, u perspektivi, ostane samo jedan dom kao prihvatni centar za cijelu Hrvatsku iz kojeg bi djeca išla u udomiteljske obitelji, u posvojenja ili u stambenu zajednicu. Dom je, smatram, najlošije rješenje.

Kad govorimo o djeci u domovima s poremećajima u ponašanju, rekla sam, tu ćemo morati napraviti preustroj i pojačati socijalnu pedagogiju. Često se puta u takvim situacijama spominju psihijatri kojima tamo nije mjesto niti ljudi koji govore o domovima za odgoj znaju što je to. Inače ne bi zazivali psihijatre tamo gdje im nije mjesto. Ali socijalnih pedagoga treba.

 

Državna tajnica u Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi posjetila novorođene trojke u Senkovcu

Dorica Nikolić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi za svog je boravka u Slatini posjetila i darivala novorođene trojke u Senkovcu. - Do sada je Virovitičko - podravska županija bila poznata po dvojcima, ali evo čula sam da ova županija po prvi puta ima trojke i mislim da kao državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi trebam doći čestitati roditeljima, rekla je Nikolić. Zajedno s predstavnicima gradskog i županijskoga HSLS-a roditeljima trojki donijela je prigodne darove i poželjela curicama zdravlje i sreću u životu.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Politika