Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Hrvati otkrili novi biznis, zarađuju i više od 30 kuna po kili: „U Slavoniji posao cvjeta, sve je po pravilima EU“


  Gospodarstvo           Petar Žarković/glasslavonije.hr           20.04.2018.         4499 pogleda
Hrvati otkrili novi biznis, zarađuju i više od 30 kuna po kili: „U Slavoniji posao cvjeta, sve je po pravilima EU“

O pužarstvu, ili organiziranom uzgoju puževa, malo se govori i malo zna, ali riječ je o doista unosnom poslu za sve koji ispunjavaju određene uvjete i koji mogu čekati tri godine do prve berbe i povrata investicije. Možda se čini da je to dugo, ali riječ je o ciklusu u rangu s dugoročnom poljoprivrednom proizvodnjom: kad se posadi vinograd, mora se raditi iako se prvih godina od njega ništa ne dobije. Ali kad se, naravno uz rad, dođe do prve berbe, kotač se pokrene i dalje se stalno vrti. Tako je i s uzgojem puževa.

Kontrole

Pojedinosti o pužarstvu doznali smo od Alme Cvjetković, vlasnice tvrtke Helicikultura iz Matulja, nedaleko od Rijeke, koja se bavi uzgojem, organizacijom proizvodnje, otkupom i preradom puževa. Ona se prva u Hrvatskoj počela baviti uzgojem gastronomskih puževa u kompletnom biološkom ciklusu još devedesetih godina. Od 2003. godine pokreće nove uzgajivače u Hrvatskoj, opskrbljuje ih potrebnim repromaterijalom i otkupljuje njihovu proizvodnju, a od 2004. počinje i preradu.

U Upisniku farmi puževa pronašli smo 93 evidentirana uzgajivača puževa i svi su kooperanti tvrtke Helicikultura, koja jedina u Hrvatskoj ima pogon za preradu puževa kontroliranog podrijetla. Ona plasira svoje proizvode u Hrvatskoj i inozemstvu, pa puževi koje otkupljuje podliježu kontroli otkupljene količine, vrste i starosti životinja.

– Stroga kontrola mora se provoditi jer ipak je riječ o hrani životinjskog podrijetla - kazala nam je Alma Cvjetković.

Budući da je Alma Cvjetković nositelj titule Međunarodni zlatni puž 2003. i Međunarodni dijamantni puž 2007. s pravom glasa na burzi puževa već 19 godina, ona poštuje burzovnu cijenu, koja za trogodišnje žive i čiste puževe promjera 32 milimetra u sezoni 2018. iznosi 4,5 eura. Prema njezinim riječima, proizvođači mogu ostvariti i poticaje iz proračuna jedinice lokalne samouprave.

– Mi u Općini Matulji imamo stavku 'pužarstvo' pa, recimo, svakih tisuću kvadrata farme puževa nosi jedan bod. Koliko će u određenoj godini taj bod vrijediti, ovisi o proračunu. Prošle godine jedan bod za tisuću kvadrata puževa iznosio je 3712 kuna. Riječ je o poticajima koji se daju svake godine za zaštitna sredstva, sjemenje i druge troškove, dok se državne potpore dobivaju jednokratno.

Slavonija odustala?

Europska unija propisala je kako mora izgledati farma puževa, kako se u njoj životinje moraju zaštititi od predatora, od insekata, kako da se ustroje polja gdje će se puževi pariti, gdje će se toviti da prije postignu komercijalnu veličinu i slično. Takva farma mora imati vanjsku ogradu od lima da se spriječi ulazak predatora, jer žičana mreža ne sprječava ulazak miševa, žaba, zmija, mora biti ograđena helitex mrežom, imati leglo, mora se znati koja se vrsta uzgaja s poznatim podrijetlom. Puž je noćna životinja, pa mora imati biljke koje mu tijekom dana omogućavaju skrivanje i zaštitu od ptica, i posebno mora imati prehrambeno bilje. Zbog svega toga na površini manjoj od 2000 četvornih metara uopće se ne isplati početi uzgoj. S prvom berbom, obično nakon tri godine, očekuje se povrat 80 posto investicije.

Europa potiče proizvodnju puževa, njoj je taj proizvod zanimljiv i veliki je potrošač, ali sve mora biti kontrolirano.

– Slavonija je izuzetno povoljna za uzgoj puževa i meni je žao što nemam više kooperanata u Slavoniji. Farme puževa u Pakracu, Daruvaru, Grubišnom Polju, Bjelovaru napravljene su prema svim standardima i vrlo uspješno rade.

U Slatini pužarnik ima jedino Mato Munitić. On je puževe počeo uzgajati za osobne potrebe, a zamijetio je da oni dobro uspijevaju, pa je mali pužarnik u nekoliko navrata povećavao, da bi poslije stupio u kontakt s vlasnicom Helicikulture. Zaključio je da bi bilo isplativo baviti se tim poslom, ali će svoju improviziranu farmu morati preurediti i uskladiti s EU standardima.

Naime, Munitić je u svoj pužarnik veličine 500 četvornih metara uložio oko 50.000 kuna i još nije siguran hoće li moći financijski podnijeti dodatna ulaganja, ali vjerojatno će ustrajati jer o tome ovisi njegova proizvodnja, a i sklapanje kooperantskog ugovora koji osigurava tržište.

Munitićevo matično jato bili su puževi iz prirode prikupljeni na temelju odobrenja Ministarstva zaštite okoliša, ali to su puževi bez kontroliranog podrijetla i veterinarske svjedodžbe, pa se ne smatraju gastronomskim puževima. Da bi se bavio financijski isplativom proizvodnjom, morat će doslovce krenuti od početka. Iz EU podmjere 6.3 Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava do sada je s nepovratnih 15.000 eura pokrenuto već 13 farmi puževa, i to je jedna od izvrsnih mogućnosti za sve zainteresirane za tu proizvodnju.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: