Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Gospodarstvo

Hrvati na mobitelu dnevno provode više od 4 sata, 82% izražava želju koristiti ih za plaćanja

  rv/val           17.01.2024.         1398 pogleda
Hrvati na mobitelu dnevno provode više od 4 sata, 82% izražava želju koristiti ih za plaćanja

Više od 80 posto građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je čak 97 posto građana važno da trgovci nude različite metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87 posto ispitanih važno je da brendovi nude svoje proizvode i online.

Preferencije načina plaćanja

Građanima je važno da im se u trgovinama nude različite metode plaćanja. Najpopularnije su kartično (85%), gotovinsko plaćanje (67%) i plaćanje putem mobilnih aplikacija (54%). Trećina preferira digitalni novčanik, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima.

Istovremeno, upitani koje bi metode željeli koristiti za plaćanje, građani bi – uz plaćanje mobitelom koje ističe 82% ispitanih – željeli plaćati pametnim satom (24%) i osobnom iskaznicom (17%), dok je na četvrtoj poziciji biometrija (11%).

Preferencije i učestalost korištenja digitalnih uređaja variraju

Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Tako većina građana svakodnevno aktivno koristi uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira - 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata), a u odnosu na prošlu godinu češće se koriste računala i tableti.

„Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Kroz ovo istraživanje, pokazujemo sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100, nadmašujući druge zemlje u regiji“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30%) tako i po vrijednosti (48%) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje.“

Mogućnosti unaprjeđenja digitalizacije

Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica ispitanika (49%) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak 16% ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.

Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51% ispitanih) i javne uprave (32%), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70% ispitanih, a u javnoj upravi 48%. Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33%), obrazovanja (27%), trgovine (24%) i telekomunikacija (15%). Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji je neznatno porasla na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020. tijekom lockdowna kada je iznosila 3,5.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo