HOK zahtijeva hitne izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda i Zakona o trgovini

Zbog alarmantnog stanja u obrtništvu, a posebice u dva sektora: u ugostiteljstvu i trgovini, Hrvatska obrtnička komora zahtijeva hitne izmjene nepoduzetnički usmjerenih zakonskih propisa: Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda i Zakona o trgovini. Naime, veliki dio od 16.000 hrvatskih obrtnika ugostitelja trpi teške gubitke nakon stupanja na snagu Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Isto tako,  zbog primjene Zakona o trgovini, odnosno zabrane rada nedjeljom, Ceh trgovine koji je lani okupljao oko 20.000 trgovaca obrtnika, svakim danom ima sve manje članova.

„Poštujemo primjenu zakona, ali tražimo da se naši prijedlozi uvaže. Ne odustajemo od prijedloga za izmjenu zakona, jer naše članstvo traži radikalne mjere zbog radikalne situacije na terenu. Situacija na terenu pokazala je da primjena ovako restriktivnih mjera u doba recesije nije primjerena, stoga zahtijevamo hitne mjere.", istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić.

Hrvatska obrtnička komora priprema Ustavnu tužbu kojom se traži ocjenu ustavnosti Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda. Na dalje, uputit će se prijedlog Vladi RH - Ministarstvu financija, da se obrtnici ugostitelji koji su izuzetno pogođeni ovim zakonom, posebice oni koji nemaju terase, oslobode svih javnih davanja (poreza i doprinosa). Traži se i ukidanje poticaja za sadnju duhana - dr­ža­va je 2007. da­la pro­i­zvo­đa­či­ma du­ha­na 60 mi­li­ju­na ku­na po­ti­ca­ja, a prošle  go­di­ne 72 mi­li­ju­na ku­na. Taj iznos treba se prebaciti u Fond za ugostitelje i bio bi namijenjen za sanaciju njihovih gubitaka. Ujedno, od drugih gospodarskih institucija tražit će se zajednički nastup u cilju rješavanja ovih problema.

Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Zlatko Puntijar podsjetio je na zahtjeve koji su upućivani Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi u vrijeme pripreme zakona i nakon usvajanja.  „Naši zahtjevi su realni i temelje se na zakonskoj praksi nekih europskih zemalja, primjerice Austrije i Španjolske.", kazao je Puntijar.

• Ugostiteljski objekti - caffe barovi i sl., do maksimalne površine od 50 m², u kojima se isključivo uslužuju pića, mogu sami izabrati žele li biti pušački ili nepušački objekti.

• U ugostiteljskim objektima iznad 50 m², predloženo je da se min. 30 % od ukupne površine fizički odvoji i osposobi za pušače te da je u tim prostorima dozvoljena konzumacija.
• Ovako tehnički definirane uvjete za prostorije za pušenje potrebno je umanjiti, te sukladno tome definirati posebnim propisima u vidu Pravilnika, a ne Zakona.
• Pri kažnjavanju vlasnika ugostiteljskog objekta, uzela bi se u obzir pismena evidencija kada je i na koji način gost, koji je počinio prekršaj, tj. pušio u prostoru u kojem je pušenje zabranjeno, upozoren da čini prekršaj. Inspekcija bi prilikom uvida to trebala uzeti u obzir i u tom slučaju ne bi kažnjavala vlasnika.

U slučaju male obrtničke trgovine, treba naglasiti kako je Zakon o trgovini pripreman u  vrijeme kada krize nije bilo. Prijedlog HOK-a je da se Uredbom Vlade jedinicama lokalne samouprave daju ovlasti i za reguliranje rada nedjeljom i blagdanom, kao što imaju u slučaju  radnih dana - da mogu samostalno odrediti radno vrijeme trgovina, a najdulje do 24.00 sata i da se uredba odnosi na razdoblje do kraja listopada.

Preliminarni podaci, kako je rekao predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić, pokazuju da su mali trgovci veliki gubitnici, jer izgubljeni promet ne mogu nadoknaditi tijekom tjedna.  Posebno je to očito kroz pad prodaje kruha u malim trgovinama za čak 17%. U obrtničkoj trgovini i u ugostiteljstvu, u velikom broju slučajeva riječ je o obiteljskim obrtima te je gubitak u poslovanju egzistencijalni problem za brojne obrtnike i njihove obitelji.

 „Naša predviđanja s kraja prošle godine, na žalost, pokazala su se točnima. Za malu trgovinu, koja je namijenjena dnevnoj kupnji, gubitak 15 % do 20% prometa, koliko se prosječno ostvaruje nedjeljom je prevelik.", kazao je Vukelić.  U prva četiri mjeseca ove godine tako su zatvorena 1152 obrta kojima je trgovina primarna djelatnost te je izgubljeno ukupno 2874 radna mjesta.  

Kako bi se spriječila propast male trgovine, u uređivanju radnog vremena trgovina nedjeljom i Republika Hrvatska bi trebala, kao i mnoge države EU, primijeniti načelo pozitivne diskriminacije u odnosu na male trgovce, tj. treba omogućiti malim trgovcima da slobodno uređuju radno vrijeme.